Izjednačava se broj radnika i penzionera

Povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnom broju stanovništva u BiH, prema podacima Svjetske banke ponajviše je izraženi u Evropi.
25.07.2016 u 08:51

Demografske promjene i porast očekivane dobi stanovništva dodatno usložnjavaju poslovanje zdravstvenih i penzionih fondova, čiji troškovi poslovanja kontinuirano rastu, zaključak je iz  godišnjeg izvještaja Centralne banke BiH o stanju u BiH u 2015. godini.

U analizi se navodi kako je prosječna starost umrlih osoba u 2000. godini bila 66,8 godina (69,7 za žene; 64,2 za muškarce), dok je u 2014. godini bila 73,0 godine (75,8 za žene; 70,4 za muškarce).

Odlazak mladih u zemlje EU

-Dolazi se do zaključka da je očekivana dob u posmatranom razdoblju porasla za nepunih sedam godina, čime je finansijska održivost fondova dodatno otežana. Ako se nastave ovakvi demografski trendovi (prije svega niske plodnosti), to će prouzrokovati još brži pad ukupnog broja stanovnika i porast udjela stanovništva starog 65 i više godina, kažu iz Centralne banke.

Iako službeni podaci o demografskim promjenama ne uključuju vanjske migracije, jasno je da sporiji ekonomski oporavak, niži standard stanovništva te visoka nezaposlenost, osobito mladih ljudi, pridonose rapidnom trendu odseljavanja stanovništva. Navode i kako ulaskom Hrvatske u EU, građani BiH koji imaju dvojno državljanstvo koriste mogućnost lakšeg zaposlenja u određenim zemljama EU, bez ishođenja radne dozvole, što rezultira smanjenjem populacije u BiH, piše Dnevni list.

-U dugom roku je malo vjerovatno da će ovakvo stanje biti održivo, stoga je neophodno da se u jednom ozbiljnom istraživanju sagledaju mogući ekonomski i socijalni učinci takvih tendencija, upozorava Centralna banka. Pri tome je sasvim izvjesno da će demografske promjene imati značajan utjecaj na ekonomski razvoj i makroekonomske varijable, prije svega na: agregatnu potrošnju, štednju, investicije, javne rashode te samim time na ekonomski rast. Upozoravaju i na to da će demografske promjene, kreatorima javnih politika i društvu općenito, predstavljati veliki izazov u desetljećima koja predstoje i zahtijevat će oblikovanje nove ekonomske, porezne, obrazovne, zdravstvene, penzione politike te drugih politika.

Izjednačavanje broja radnika i penzionera

Što se tiče trenutnog pritiska na proračunsku potrošnju, kao krucijalno pitanje se nameće povećana neravnoteža između umirovljene i ekonomski aktivne populacije. Navode i kako je najava reforme penzionog sistema primorala značajan broj zaposlenih na kraju 2015. godine da podnesu zahtjev za prijevremenim penzionisanjem, prema čemu bi se uskoro mogao izjednačiti broj zaposlenih i penzionoera. Pored toga, penzioni fond u RS je premješten iz izvanproračunskog u proračunski način financiranja, što podrazumijeva i prijedlog novog zakona u FBiH, čime se otvara niz pitanja vezanih za status fondova.

-Porast očekivane dobi stanovništva, pod utjecajem zdravstvenog i privrednog napretka, te niža stopa plodnosti predstavljaju veliki izazov za većinu svjetskih penzionih fondova, što je osobito izraženo u BiH gdje su fondovi isključivo utemeljeni na međugeneracijskoj solidarnosti, odnosno finansiranju od uplate doprinosa zaposlenika, stoji u izvještaju.

Poslovanje fondova u entitetima se razlikuje u zakonskim aktima i u poreznoj stopi iz koje se prikupljaju doprinosi za penzione fondove. Navedena stopa na bruto plaće u FBiH iznosi 23%, dok u RS iznosi 18,5%. 

Naglašavaju i kako se u zadnjim godinama broj zaposlenih povećao za 3,2%, dok je broj penzionera povećan za 9,3%.

Uz već navedeni porast penzionisanih osoba, na ukupne rashode fondova negativno utiče porast prosječne penzije.

(DL)