Maline su najprofitabilniji proizvod u BiH
“Pokazatelji u sektoru voća i povrća uveliko ovise o vremenskim slovima u čemu se nekim dosadašnjim prezentacijama ne možemo pohvaliti da su oni pozitivni. Pored toga što mi kao zemlja dosta izvozimo svježeg voća i smrznutih malina mi dosta i uvozimo voća i povrća, a sve je to zbog toga jer su se naši prerađivači u prehrambenoj industriji malo više preorjentirani na kupovinu određenih sirovina iz CEFTA zemalja a kojih nema dovoljno na našem tržištu”, kaže Lalović, prenosi akta.ba.
Njemačka, Švedska, Rusija, Srbija, Hrvatska...
Feđa Begović je kroz analizu ovog sektora istakao kako pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća u bh. raste i trenutno iznosi 51 posto, a ukupan izvoz u 2015. godini iznosi blizu 149 miliona KM. Očigledno je da bilježimo deficit u sektoru voća i povrća, ali ima i pozitivnih pokazatelja gdje je u zadnje tri godine izvoz u porastu.
Od 2012 do 2015 godine izvoz je porastao za 65 miliona KM.
Srbija, Rusija, Njemačka, Hrvatska i Švedska su najznačajnija izvozna tržišta, a maline, jabuke, kruške, šljive i kornišoni su najkonkurentniji izvozni proizvodi.
Malina je u zadnje tri godine rasla za 255 posto sa 14 mil. izvoza 2012 godine a u 2015 je zabilježeno 50.060.476 KM što u kg. iznosi 10.267.725 kg
Paralelno raste i vrijednost uvoza u ovom sektoru. Jagodasto voće nosi 41 posto ukupnog bh. izvoza u ovom sektoru 60 milijuna KM, dok uvozom dominira tropsko voće o čemu smo uvozno ovisni.
Raste značaj Rusije koja je postala drugo izvozno tržište nakon Srbije, dok se izvoz u Hrvatsku njenim ulaskom u EU očekivano smanjio.
Nizozemska, Turska, Italija...
Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, sjemenski krompir i kruške. Najviše uvozimo iz zemalja regije, te iz Italije, Turske i Nizozemske.
U sektoru ljekovitog bilja i šumskih plodova dominiraju gljive i šumski plodovi, čiju berbu karakterišu oscilatorna kretanja zavisno od klimatskih uslova. Najveći promet ostvaruje se u kategoriji suhih gljiva, nakon čega slijede smrznute i svježe. Sektor bilježi izrazit sufict koji je vidljiv u proteklih pet godina, tri puta je veći izvoz nego uvoz.
Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope – Italija, Švicarska, Njemačka, Francuska i Slovenija.
Izvoz eteričnih ulja konstantno raste, ali u 2015. godini počinje stagnirati. U pitanju su proizvodi koji imaju izvoz na svjetska tržišta a ulje od smilja prednjači kao izvozni proizvod iz ovog sektora. Ljekovito bilje i začini su relativno stabilni i pozitivni, dok je izvoz meda na vrlo niskom nivou i bilježimo značajan deficit, uvozimo oko 200 t godišnje.
Bez obzira na pad izvoza u 2015. godini, sektor je izrazito pozitivan uz pokrivenost uvoza izvozom od 303 posto.
(akta)
