Ostajemo bez inžinjera, medicinara, varilaca...

Bosna i Hercegovina uveliko već osjeća posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju nestanak radne snage.
19.11.2018 u 18:17

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, lani je iz BiH otišlo više od 35.000 stanovnika, a čak 18.000 u prvih šest mjeseci ove godine. Među njima izuzetno je mnogo fakultetski obrazovanih ljudi, a u potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz naše zemlje otišla je armija medicinara, varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara, inžinjera...

Plaće 400 KM

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, u izjavi za „Avaz“ kaže da su ljudi na vlasti isključivi krivci za ovaj egzodus. - Vrlo bitan negativni faktor ove vlasti je da nije dozvolila usvajanje općeg kolektivnog ugovora. Mi i poslodavci tražimo da najniža plaća bude 634 KM. Veliki problem nam je i to što nemamo akt koji regulira najniža primanja, radnici su prepušteni na milost i nemilost vlasnicima firmi. Tako je više od 50 posto radnika prijavljeno na plaću od 400 KM - ističe Šatorović

Upravo su, kako on dodaje, niske plaće okidač za odlaske ljudi, jer oni koji odu u zemlje Evropske unije, za tri mjeseca mogu zaraditi više nego za godinu u BiH.

- Bosanci i Hercegovci pametni su ljudi da bi ih političari držali kao svoje taoce i da bi radili badava za njihove interese - kaže Šatorović.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, potvrđuje da nakon medicinskih radnika najviše odlaze zanatlije, industrijski radnici, odnosno varioci, bravari, tesari, keramičari...

- Ako pogledate analize, ljudi se odlučuju na ovaj korak zbog loših primanja, žele pružiti bolju perspektivu svojoj djeci. Kratkoročno je vrlo teško iznaći ikakve mjere. Ovdje ne možete nikad povećati plaće do te mjere da ljudi kažu da će radije ostati. Da bi se ublažio val odlazaka, država, poslodavci i društvo morat će nešto napraviti. Ne mogu sjediti skrštenih ruku - navodi Smailbegović. Prema njemu, velika je i nesigurnost na radnom mjestu.

- Treba što više davati ugovore na neodređeno vrijeme, povećati plaće. Svaki poslodavac morat će naći neki svoj recept kako da te ljude zadrži. Opća nesigurnost najveći je problem, a da bi se to riješilo, mora se posložiti politička situacija. Nažalost, ne vidim da se ide u tom smjeru – navodi Smailbegović.

Analitičar Adnan Huskić u izjavi za „Avaz“ kaže da svaki nivo vlasti koji može utjecati na privatni sektor i na njegov rad, mora utjecati.

- Neka se smanji javna potrošnja. Svi radimo za državu, a pogledajte namete i sve su to državne firme i to nam je krov ekonomije. Smiješno, država definitivno nije na mjestu. Ljudi znaju da se samo preko političkih stranaka može napredovati. Da bi iole bilo bolje, vlast pod hitno treba smanjiti namete. Pa neka prestanu s opterećenjima na javni sektor. Ne može se funkcionirati ako imaš milijardu parafiskalnih nameta - smatra Huskić.

Doktor Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, navodi da je iz naše zemlje lani otišlo čak 350 ljekara, dok je 2016. taj broj bio 297. Upozorava da nas uskoro neće imati ko liječiti, a već je deficitaran kadar anesteziologa, kojih najviše nedostaje, a potom patologa, radiologa, hirurga.

- Hirurg u BiH mjesečno je do potpisivanja Kolektivnog ugovora imao 1.350 KM. U Njemačkoj isti taj ljekar zaradi za isti posao od 10 do 50 hiljada eura, dok u Saudijskoj Arabiji hirurg dobije mjesečno njegovu godišnju plaću - upozorava Zaid.

(avaz)