Proizvođači organske hrane bez podrške države
Uzgoj organske hrane već godinama je profitabilan biznis u velikom dijelu svijeta. Tako bi moglo biti i u Bosni i Hercegovini, jer je veliki dio zemljišta pogodan za takav uzgoj. Međutim, poljoprivrednici tvrde kako nemaju podršku države.
U Kaknju, nedaleko od Sarajeva, cijela porodica Marušić svakodnevno radi u svojim plastenicima.
Ovih dana imaju mnogo obaveza - prodaju sadnice. U poslu su već 20 godina i kažu kako mogu solidno živjeti od svoje zemlje.
„Skontali smo da onaj ko proizvodi hranu, uvijek će imati posla. Imamo jedno osnovno sredstvo, dobru parcelu od pola hektara, pet duluma i krenuli smo, to su bili naši prvi koraci“, govori Nermin Marušić, proizvođač organske hrane.
Njihovo povrće i voće uzgaja se kontrolirano, bez štetnih hemikalija. Organske kulture rastu uz striktnu i čestu kontrolu. Tako uzgojeni plodovi imaju mnogo manje pesticida i teških metala.
Teško do certifikata
Kažu da su kvalitetom zaslužili certifikat jer njihovi proizvodi imaju veću biološku i nutritivnu vrijednost.
„Čak nam se tržište iz dana u dan povećava iz razloga jer je došlo takvo vrijeme da je čovjeku potrebno, (kao što) svaki čovjek ima svog doktora, svog mesara, svog zubara, svog krojača, došlo je vrijeme da svaki čovjek ima svog povrtlara“, ističe Marušić.
Novinar Al Jazeere Stefan Goranović javio se iz jednog plastenika ove porodice u kojem se uzgaja špinat.
„Da se ovde, kojim slučajem, vrši konvencionalni uzgoj, profit bi bio i do 50 odsto manji. To važi za mnoge kulture koje su danas popularne u organskom uzgoju“, ističe on.
Ali, do certifikata za organski uzgoj nije lako doći. Potrebne su detaljne analize, prije svega zemlje. U Federalnom zavodu za agropedologiju sve je više uzoraka koje treba provjeriti - sve je veći interes za organski uzgoj.
Jedini bez zakona
Svake godine za certifikaciju je potrebno izdvojiti najmanje 400 eura.
„Pedeset posto se ne obrađuje u zadnjih 20 godina. Ne vrši se obrada i kultivacija zemljišta. Samim tim što to zemljište nije tretirano mineralnim gnojivima, hemikalijama, niti pesticidima, smatramo da je to zemljište pogodno. Te površine se mogu iskoristiti u dogledno vrijeme za organsku poljoprivredu“, izjavila je Habiba Lugonić iz ovog Zavoda.
No, da stvar ne bude laka i profitabilnija, pobrinula se država, navode u udruženju proizvođača organske hrane Organsko FBiH.
„Zakon za organsku proizvodnju još u BiH nemamo i po mojim saznanjima, sigurno smo u okruženju jedina zemlja koja nema zakona za organsku proizvodnju. A, naravno, zakon bi zaštitio tržište, jer sada možete diljem velikih centara naći organske proizvode, tj. pod navodnim znacima, da ih vode kao organske proizvode, a to nisu organski proizvodi“, ističe Sejad Herceg, predsjednik udruženja.
Mnogi uzgajivači, koji na svojim proizvodima imaju natpis „Organic“ poštuju regulativu Evropske unije i za to svake godine imaju certifikat. Zato, osim domaćeg, imaju tržište cijelog svijeta. Ipak, i dalje ih je veoma malo u odnosu na potencijale BiH.
(Al Jazeera)
