Načelnici, idite u Tešanj i učite kako se radi posao

Naime, na području općine Tešanj uoči rata 1991.godine bilo je 7.000 zaposlenih, a danas je taj broj premašio 12.000 što je rekord ove Općine.

Od 2012. godine 33% više radnih mjesta

Ovo nije predizborna priča načelnika Suada Huskića, jer izbori za načelnika su tek 2020.godine.

To su podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Fascinantan je podatak da je u Tešnju 2012.godine broj zaposlenih bio 9.000 a sada je 12.000. Dakle, veći je za 33% za samo tri godine. 

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić kaže da je to rezultat kontinuiteta politike razvoja koju posljednjih 20 i više godina provode u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta u Tešnju, zajedno s investitorima (domaćim i stranim), nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima te općine.

Ko više zapošljava dobiva nazad manje novca u budžet

- Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima. Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim razinama vlasti, dobivaju manje natrag u lokalni budžet. Tako je i s općinom Tešanj. Budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne poreske politike - kazao je.

Načelnik Huskić kaže da bi volio da su dostigli i veći prosjek plaća.

- Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji. U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana - izjavio je Suad Huskić.

Potreban pravedniji model raspodjele javnih prihoda

Po njegovim riječima, lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je, smatra, primjer uspješnog lokalnog razvoja.

- Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svog rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada. Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija i na druge načine. Namjera nam je da potaknemo dijalog u javnosti o tim temama i, s tim u vezi, podržavamo novi, pravedniji i razvojni model raspodjele javnih prihoda koji će biti stavljen u funkciju napretka svih. Takav primjer je i inicijativa Zeničko-dobojskog kantona bazirana na studiji koju je izradio Ekonomski fakultet - kazao je, navodi se u saopćenju iz kabineta općinskog načelnika.

pressing.ba

Na vrh