Nisu znali gdje će s mlijekom, pa napravili svjetski sir

Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju “Zlatna kap” u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.
31.10.2018 u 18:39

– Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i učestvovali u školi sirarstva. Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima. Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva miliona litara – pojasnio je Smajić.

Dodao je da proizvode punomasni tvrdi, mljeveni i rezani sir, dimljeni masni sir, gaudu, punomasni kravlji sir, a razvijaju i začinjene sireve, sa posebnom recepturom.

– Tešanjski sir s koprivom je prepoznat širom regije. Tešanjski zlatni sir sazrijeva 15 mjeseci i predstavlja proizvod ekstra klase koji je tražen u ugostitetljstvu – naveo je Smajić.

Iz USAID/Sweden FARMA II projekta ističu da se Bosna i Hercegovina se suočava sa velikim izazovima kada je u pitanju prodaja i proizvodnja sira. Sir čini preko polovinu uvoza mliječnih proizvoda u zemlju, a naši proizvođači uspiju izvesti sedam miliona KM vrijednosti sira, što je 11. dio vrijednosti uvoza. Uvozom dominiraju edamer, gauda, tilsit, svježi i topljeni sir.

Istovremeno, većina izvoza u mliječnoj industriji su prozivodi niske dodane vrijednosti poput mlijeka i pavlake.

– Ljudi prepoznaju kvalitet našeg sira, te je izuzetno važno osigurati svijest domaćih potrošača o onome što proizvodimo, ali i otvoriti veći prostor za prodaju bh. sira na tržištu Evropske unije. Taj izazov je pred nama svaki dan i tu smo da napravimo iskorak – rekao je Smajić, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

(fena)