Zbog nelegalne internet prodaje, zatvaraju se prodavnice

Da niko ne može stati u kraj nelegalnoj trgovini koja se odvija putem interneta, tezgi, sajmova to najbolje znaju registrovani obrtnici koji se svaki dan bore protiv vjetrenjača.
17.09.2019 u 15:29

Nelegalni trgovci osim što im uzimaju hljeb iz ruku, kopiraju njihove unikatne radove i na taj način nanose štetu kako obrtnicima, tako i državi. Otvoreno o ovom problemu razgovarali smo sa Samkom P. Kovačević, vlasnicom Modnog studija NIT iz Sarajeva koja kaže kako njen, ali i sve ostale registrovane biznise uništava nelojalna i neregularna konkurencija.

"Šteta koju država i obrtnici imaju zbog neregularnih trgovaca može se mjeriti milionima maraka na mjesečnom nivou. Osobe koje rade te poslove su uglavnom na birou, tako da ispada da mi, koji plaćamo doprinose uplaćujemo dio i za te osobe koje nam uništavaju posao", kaže Samka, pojašnjavajući kako isti nikome ne prijavljuju ostvarene prihod i ne uplaćuju državi obaveznih 10 osto poreza na dobit. Iako voli svoj posao, ne zna šta dalje. Svoj petogodišnji plan pored velikog truda i rada nije uspjela ostvariti. Pohađala je edukacije zajedno sa kćerkom koju uključuje u posao i koju nažalost zbog teške situacije neće moći prijaviti na redovna osiguranja, već poslati van BiH trbuhom za kruhom.

"Situacija je za nas obrtnike je izuzetno loša, nemamo se kome obratiti jer svi šute", kaže Samka, čiji će biznis, ali i svi slični biti ugušeni jer im država ne pruža adekvatnu zaštitu. U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove kažu kako njihovi tržišno-turistički inspektori do sada nisu imali zahtjeve za inspekcijski nadzor koji se odnose na nepravilnosti vezane za internet trgovinu, a oštećeni kupci vjerovatno se i sami teže odlučuju na takav korak s obzirom da nemaju račun kao dokaz da su platili robu ili uslugu fizičkom licu.

"S obzirom da se ova vrsta prodaje uglavnom odvija iz privatnih posjeda, shodno Zakonu o inspekcijama KS, inspekcijski organi nemaju ovlaštenja ulaziti na privatni posjed bez posjedovanja sudskog naloga", kažu u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, pojašnjavajući kako je Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, nad kojim nadzor provode tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, definisao pojam prodaje na daljinu, koja između ostalog podrazumijeva i oblik prodaje na malo kojom se potencijalnim potrošačima ponuda roba ili pružanje usluga nudi i putem interneta.

Međutim, prema odredbama tog zakona samo trgovac registriran za određenu vrstu trgovine može organizirati prodaju na daljinu uz postojanja ugovora o prodaji na daljinu koji se sklapa između trgovca i potrošača putem sredstava za daljinsku komunikaciju.

"Iz navedenog razloga važno je napravitu razliku između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude potrošačima i mogućnost online kupovine, te fizičkih osoba koje putem društvenih mreža iz vlastitih domova nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane može predstavljati i potrošački rizik", kazali su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

(akta)