Bosanski stećak na listi UNESCO-a

Tako je danas odlučio Komitet UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu, a u razgovoru za Fenu ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je da je ovo veliki dan i značajan trenutak kojim je okrunjen dugogodišnji rad velikog broja stručnjaka iz četiri zemlje (BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska). 

Zajednički se, dodaje, radilo na tome da nekropole stećaka budu upisane na Listu svjetske kulturne baštine, podsjećajući da je stećak jedinstven primjer u svijetu, kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena. 

- On je snažna poruka nakon turbulentne prošlosti ovih prostora da nas stećci ponovno ujedinjuju i pokazuju da je kultura iznad politike. Divno je bilo slušati predstavnike više od 16 zemalja članica Komiteta UNESCO-a koji su lijepo govorili o stećcima, o njihovoj kulturnoj i povijesnoj vrijednosti, a onda i o njihovom povezivanju regije, budućnosti i zajedničkog rada ove četiri zemlje - istaknuo je Osmanović. 

Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine. 

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da sudjeluju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu. 

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”. 

Predsjednik Međunarodnog centra za mir i direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić povijesnim događajem nazvao je odluku Komiteta UNESCO-a da stećke upiše ne Listu svjetske baštine. 

Mišljenja je da su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija, kao i Evropa, upisom stećaka na Listu postali središte za naučna i kulturna istraživanja, ali i nova turistička destinacija. 

Uputio je najiskrenije čestitke svim saradnicima na projektu, posebno ekspertima i Ministarstvu civilnih poslova BiH, Komisiji UNESCO-a i ostalim institucijama susjednih zemalja. 

„Danas je vijest iz Istanbula povod da dijelimo radost i ponos u jugoistočnoj Evropi, magičnom poetskom prostoru svijeta“, kazao je Spahić. 

Dodao je da zapisi i crteži na stećcima o vremenu i prostoru svjedoče o ostvarenom snu Kamenog spavača. 

„Radimlja i druga mjesta u regiji bit će mjesta novih svjetskih pohoda, mjesta koja svjedoče o našoj i svjetskoj kulturi i civilizaciji“, podvukao je Spahić u saopćenju iz Press službe Međunarodnog centra za mir.  

(fena)

Na vrh