Traže se kuhari, varioci, keramičari a mladi upisuju gimnaziju

Dva mjeseca prije okončanja školske godine maturanti moraju da se odluče čime će se baviti u budućnosti.

Na učenicima je da se odluče hoće li se školovati za tržište rada u BiH ili pak za ono u inozemstvu.

Dosadašnja iskustva govore kako je puno više onih koji se odlučuju za četverogodišnje škole (gimnazije i ekonomske smjerove) iako je upravo tih kadrova najviše na čekanju na službama za zapošljavanje, dok se zbog manjka zanimanja u nekim školama zanatska zanimanja u potpunosti gase. Urari i obućari gotovo da više i ne postoje.

Ne samo da bh.tržištu nego i onom evropskom koje bolje plaća nedostaje zanatlija.

Samo je problem što se mladi sve manje odlučuju za zanatska zanimanja. 

“Javi se ponekad poneki upit za zanimanja poput obućara, urara, zidara, keramičara, varioca..., ali mislim da roditelji više insistiraju na četverogodišnjim školama kako bi im djeca u konačnici upisala fakultet i živjela bolje od njih. Međutim, svi trebamo poraditi na promijeni svijesti o tome. Danas dobar obrtnik može živjeti bolje od visokoobrazovane osobe”, kazala je ministrica obrazovanja u HNK Ružica Mikulić za Večernji list.

Kako bi koliko toliko pomogli učenicima pri odabiru budućih zanimanja službe za zapošljavanje redovno izlaze s podatcima o deficitarnim zanimanjima na području BiH. Federalni zavod za zapošljavanje, u suradnji sa kantonalnim službama, krajem prošle godine proveo je istraživanje o potrebama tržišta rada. Rezultati istraživanja pokazali su da su u 2019. najtraženija zanimanja III. i IV. stepena, a to su krojač i tekstilni radnik, obućar; prodavač-trgovac, zavarivač, vozač, bravar, stolar, konobar, kuhar, zidar.

Kada je pak riječ o najtraženijim zanimanjima visoke stručne spreme, to su strojarski inženjer, ekonomist, doktor medicine, stomatolog, el. inženjer - informatičar, građevinski inženjer i pravnik..

Nadamo se da će mladi minjati svijest i upisivati deficitarna zanimanja.

(pressing.ba/vl)

Na vrh