U Njemačkoj zanatlije upisuju fakultete a u BiH obrnuto

Sve više mladih Nijemaca se poslije završenog zanata odlučuje za upis na fakultet. Prošle godine je bilo skoro 57.000 takvih slučajeva. Poslije završenih zanatskih smjerova moguć je čak upis i na medicinu.
08.04.2018 u 09:27

Na univerzitetima u Njemačkoj je u 2016. godini studiralo ukupno 56.900 studenata koji su se poslije završenog zanata odlučili za upisivanje na studije. U poređenju sa 2010, njihov broj se udvostručio. Ovo je rezultat nedavnog istraživanja Centra za razvoj visokoškolskog obrazovanja (CHE). Međutim, u poređenju sa ukupnim brojem studenata upisanih u prvi semestar u Njemačkoj, studenti koji dolaze sa takozvanim "trećim stepenom" čine samo 2,6% upisanika.

Već deset godina u Njemačkoj postoji mogućnost da se srednjoškolci za određeni studij kvalifikuju kroz neki zanatski smjer. Na primjer, ocjena iz položenog zanatskog ili specijalističkog ispita može zamijeniti maturski rad prilikom upisa na fakultet. U Bundestagu je nedavno zbog povećanja onih koji „sa strane" uskaču na fakultete izazvalo različite reakcije. Kai Gehring, stručnjak za visoko obrazovanje u parlamentarnoj grupi Zelenih, smatra da su ti brojevi i dalje preniski i kritikuje različita pravila prijema na fakultete u pojedinim saveznim pokrajinama:

"To je i dalje daleko od promjene obrazovnog sistema", napisao je ovaj političar na Twitter-u. AfD-ov parlamentarac Götz Frömming, međutim, takav razvoj posmatra sa skepsom i žali se - također preko poruke na Twitteru – na opadajući nivo obrazovanja: „Uskoro će se gimnazije pretvoriti u osnovne, a univerziteti u večernje škole. Crveno-zeleni slave jer ‘konačno smo svi isti‘."

Od studenata koji su se poslije završenog zanata upisali na fakultet, tokom 2016. godine ih je ukupno 7.200 uspješno završilo studije. To je također novi rekord, kada je u pitanju statistika ove pojave. Za CHE-ovog generalnog direktora Franka Ziegelea, ovakav razvoj predstavlja jedinstven uspjeh:

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, kod nas je obrnuto. Naime, sve više visokoobrazovnih ljudi zbog nedostatka posla upisuje druge srednje škole ili zanate kako bi došli do posla.

Recimo, brojni su profesori historije, geografije, pravnici...koji godinama na zavodima za zapošljavanje čekaju posao. 

Zbog toga upisuju srednje škole, uglavnom medicinske ili neke druge kako bi dobili posao.

pressing.ba