Hoće li se smanjiti porez na plaće u proizvodnji, a povećati u administraciji?

Prema posljednjim statističkim podacima, u BiH je više od pola miliona nezaposlenih, a samo u posljednjih 15 godina taj broj je porastao za 130.000. Zbog prevelikih nameta, firme se gase, proizvodnja je na koljenima, a strani investitori radije biraju susjedne zemlje.
21.07.2014 u 08:09

Jedan, vjerovatno i najveći razlog ovakvog stanja se krije u činjenici da je BiH zemlja u kojoj se plaćaju najviši doprinosi na plaće, dok smo s druge strane, da apsurd bude veći, zemlja s najmanjim porezima na luksuz. Primjera radi, radnik koji radi u proizvodnji u BiH na 500 maraka plaće mora izdvojiti 350 maraka državi za doprinose.

Umjesto 68% porez na plaće 1% 

Da je ovakvo stanje neodrživo, sindikat u Federaciji BiH upozorava već godinama, međutim tek su sada naišli na razumijevanje pojedinaca iz vlasti u ovom bh. entitetu. Narodna stranka Radom za boljitak na čelu s federalnim ministrom za poljoprivredu Jerkom Ivankovićem Lijanovićem nudi zakonsko riješenje za izlazak iz krize u koju je zapala BiH, te smatraju da bi primjenom novog zakona kroz iduće četiri godine 100.000 ljudi u ovoj zemlji dobilo radno mjesto.

Naime, ove sedmice će se pred zastupnicima PD Parlamenta FBiH naći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima na plaće koji predviđa enormno smanjenje plaćanja doprinosa za radnike u proizvodnom sektoru (poljoprivreda, lov i šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje rude, prerađivačka industrija, građevinarstvo, djelatnosti domaćinstva). Ukratko rečeno, umjesto dosadašnjih 68 posto, radnik u proizvodnji bi zaživljavanjem ovog zakona plaćao simboličnih 1 posto za doprinose.

“Obveznici doprinosa oslobađaju se obveze uplate doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje iz člana 10. Zakona o doprinosima, uz obvezu uplate 1% samo za osnovno zdravstveno osiguranje na neto iznos do 1000,00 KM. Izuzetno, od prethodnog stava, obveznici doprinosa u proizvodnom sektoru iz stava 1. ovog člana koji vrše isplatu plaće u neto iznosu većem od 1000,00 KM obvezuju se na uplatu doprinosa primjenom člana 10. Zakona o doprinosima”, navodi se u spomenutom zakonu.

Prestanak gušenja proizvodnje

Nije zanemariva ni činjenica da bi se usvajanjem zakona privukao velik broj stranih investitora koji bi svoje pogone otvorili u BiH. Naime, prema riječima predsjednika Sindikata PP DIVUT Mehmedom Avdagićem koji ima više od 30.000 članova najveći broj stranih investitora od ulaganja u BiH odustaje upravo zbog enormno velikih nameta.

“Smatram da ćemo ovim zakonom najprije održati broj zaposlenih, a zatim omogućiti domaćim firmama da rade na razvojnim programima. Također, smatramo da će i socijalna politika dobiti više jer će se moći više ljudi zapošljavati budući da se proizvodnja više neće gušiti nego će se razvijati”, smatra Avdagić dodavši kako ovaj zakon ima punu potporu sindikata na čijem je on čelu.

Važno je naglasiti kako bi radnici koji imaju plaću iznad 1000 KM pune doprinose plaćali samo na onaj iznos iznad 1000 KM. Primjerice, ako neko ima plaću 1500 KM pune doprinose bi plaćao samo na 500 KM, dok bi na 1000 KM plaćao simboličnih 1 posto. Na ovaj način bi se, smatraju predlagači zakona, u velikoj mjeri rasteretio proizvodni sektor, te bi se omogućilo širenje firmi, dodatno zapošljavanje, povećanje plaća radnicima i konkurentnost naših domaćih firmi na drugim tržištima.

Povećati porez na luksuz

Budući da bi se na ovaj način smanjila sredstva u Zavodu MIO, novi zakon predlaže oporezivanje toplog obroka i prijevoza u neproizvodnom sektoru, odnosno administraciji.

“Mi smo opredjeljenja da dugoročno fondove PIO ne treba puniti iz opterećenja na plaće teško zarađene u radu nego iz poreza na luksuz, jer nažalost mi u BiH imamo najmanje poreze na luksuz u regiji, a najveće doprinose na plaće. S obzirom da je raspodjela poreza u nadležnosti državne Vlade, mi trenutačno nismo mogli raditi izmijene tih zakona, ali smo u okvirima nadležnosti u FBiH to riješili na način da topli obrok i prijevoz u neproizvodnom sektoru koji u ovom trenutku nije opterećen doprinosima počne podlijegati kao što je to slučaj u RS-u već neko vrijeme, a taj način bi uspostavili ravnotežu da ne dođe do ugrožavanja fondova”, kaže ministar Ivanković Lijanović.

(pressing.ba/vecernji.ba)