Oni ne žele šefove, rade od kuće i odlično zarađuju

Dok većina ljudi priželjkuje stalni radni odnos, fiksnu mjesečnu platu, zdravstveno i penzijsko osiguranje postoje i oni koji to ne žele.
22.01.2017 u 13:06
freelanceri

Ova druga grupa, koju čine mladi, svestrani i obrazovani ljudi po svaku cijenu žele izbjeći kolektiv, gledanje uvijek istih lica i radni dan od 8 do 16 sati. Sami su svoji šefovi, sami traže poslove, organizuju svoje radno vrijeme i pri tome odlično zarađuju. Oni su freelenceri ili slobodnjaci, uglavnom posluju putem interneta, nisu striktno vezani za jednog klijenta ili poslodavca, a svoje usluge obično naplaćuju po satu, ili po projektu.

U početku je to bio džeparac pa prosječna a sada iznadprosječna plaća

Luka Vulić je u IT industriju ušao prije pet godina, kada je kao freelancer počeo zarađivati na internetu. Luka nema formalno obrazovanje iz oblasti informacionih tehnologija, već je do znanja došao samostalno vođen ličnim interesovanjima.

“ Nikada nisam želio raditi u nekom kolektivu, to me nikada nije privlačilo, pa sam od samog početka slobodnjak. Takav način rada mi daje slobodu i mogućnost da svoje vrijeme rasporedim kako mi odgovara. Radim i za domaće i za strano tržište. Kako i svaki početak ni moj nije bio lak. Trebalo je dosta učiti, ući u posao, naći klijente. Prvo sam zarađivao džeparac, nakon dvije-tri godine prosječnu platu, a danas kada imam stalne klijente ta zarada je i veća od prosjeka. Što se tiče dužine trajanja radnog dana, ona je dosta fleksibilna. Nekada radim dva do tri sata, dnevno, ali isto tako bude i situacija kada dnevno radim i po deset sati”, kaže Luka.

Bojan Vučen je magistar arhitekture, freelance arhitekta i dizajner. U freelance svijetu je aktivan zadnje 3 godine, a na odluku da samostalno počne da radi uticalo je više faktora -od trenutne nezavidne situacije na domaćem tržištu u njegovoj stručnoj oblasti, pa do nemogućnost da afirmiše svoje afinitete kroz rad sa lokalnim klijentima i na lokalnim projektima. Zadovoljan je svojim izborom, jer su i freelance platforme odškrinule vrata svjetskog tržišta, pa je imao šansu da radi za klijente širom svijeta- Australija, USA, Novi Zeland, Singapur, Dubai, Filipini, Holandija, Njemačka, Francuska...

Kod freelance poslovanja najviše mi se dopada samostalan rad, fleksibilno radno vrijeme, interesantni projekti, internacionalni klijenti, surova tržištna borba, potreba za stalnim napredovanjem i usavršavanjem i što nema nikakve vrste protekcije. Ipak ovaj posao ima i svoje nedostatke. Ako se radi sa klijentima iz drugih vremenskih zona nekad je potrebno održavati skype konsultacije u noćnim satima i završavati hitne poslove. Nema plaćenog bolovanja, nema plaćenog godišnjeg odmora i ostalih povlastica socijalne države. Ukratko, freelancer mora da biti jako dobro organizovan”, priča za Buku Bojan.

Najbitnije je doći do prva dva-tri stalna klijenta

Što se tiče finansijskog aspect kaže da je za svakog freelancera najteži sam početak, odnosno kako doći do prvog klijenta.

“Ako se na prvom poslu pokaže uspješan i ako od klijenta dobije dobar feedback, svaki sledeći korak je sve lakši. Krajnji cilj je doći do 2-3 stalna kvalitetna klijenta da bi se zatvorila kvalitetna finansijska konstrukcija na duži period”, naglašava Bojan.

Novčana satisfakcija, poslovna ambicija i izazov bili su glavni razlozi što se Darko Bogojević iz Gradiške odlučio baviti freelancingom. On je je UI/UX, logo i grafički dizajner i u ovom poslu je preko šest godina. Kada se sve sabere i oduzme, kaže da se nije se pokajao zbog svoje odluke, mada je bilo i situacija kada je poželio da dignem ruke od svega i odustane.

“Freelancing je savršena edukativna platforma koja vas uči svim potrebnim znanjima u poslovnom svijetu, a novac je na kraju krajeva idealna nagrada za vaš uložen trud. Takođe vi ste ti koji upravljate sa svojih 24 sata, koje možete da rasporedite preko učenja, rada, druženja, putovanja, pa sve do rekreacije i odmora. Ipak neko ko se odluči baviti ovim poslom treba znati da on nosi usamljenost i nedostatak kontakta sa živim protokom informacija u poslu jer samostalni rad je taj koji vas odvaja od direktnog ljudskog kontakta i čini vas na neki način izolovanim od cijelog svijeta”, priča Darko.

Što se tiče zarade, kaže da ona isključivo zavisi od vas i vaše kreativnosti, sposobnosti, odlučnosti i vjere, te da prihod može da raste iz godinu u godinu.

“Prve dvije godine su ključne u freelencingu, one ili vas slome ili vas izbace na površinu. Ali isto tako je bitno da se naglasi kako nakon te dvije godine, ako niste zadovoljni sa prihodom, onda vjerovatno nešto niste dobro radili u menadžerisanju, organizaciji vremena ili ličnom edukativnom usavršavanju”, zaključuje naš sagovornik.

Inicijativa - jedino udruženje freelensera u BiH

Krajem prošle godine u Banjaluci je osnovano Udruženje građana Inicijativa od strane mladih visokoobrazovanih ljudi koji su uspješni u svojim strukama, i koji su, zabrinuti zbog sve većeg broja mladih ljudi koji napuštaju zemlju, pokušali da nađu način na koji se mladi mogu zadržati u zemlji a da imaju pristojne uslove za život. Kako su neki od osnivača freelenceri, prepoznali su freelancing kao način na koji se može ostvariti zarada i kao jedan od načina rada koji će postati primaran u budućnosti. Trenutno je ovo udruženje jedino ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini.

Aleksandra Đurđević, diplomirani pravnik, osnivač i član Udruženja smatra da su mogućnosti za razvoj freelancinga kod nas jako dobre, s obzirom na poprilično jeftine životne troškove i zakup poslovnog prostora u odnosu na zapadne zemlje, a i obrazovna podloga i prirodna inovativnost ljudi rođenih u našem regionu je jako dobra. I pored ovih prednosti freelancing je kod nas, u odnosu na druge zemlje, još uvijek slabo zastupljen i većinom je ograničen na uzak stručni krug ljudi vezanih za IT sektor.

“Ono što je kod nas jedan od problema i nedostataka je to što su ljudi još uvijek nedovoljno informisani o ovom načinu poslovanja. S druge strane u svijetu je ovaj sistem poslovanja izrazito popularan u skoro svim strukama i obrazovnim nivoima, od zanatlija pa do viskoko obrazovanih stručnjaka. Ono što je zanimljivo je konstantan i dinamičan rast osoba koje su povremeni ili stalni freelancer-i. Prema informacija objavljenim u Forbes-u, u Americi danas posluje preko 53 miliona freelancera, a projekcije su da ce do 2020 godine 50% „američke radne snage“ biti freelanceri. Ovo se odnosi i na one kojima je freelancing jedini način poslovanja ali i na one kojima je to dodatni posao“, kaže za naš portal Aleksandra.

U svijet uzima sve više maha, kod nas još uvijek nije dovoljno zastupljeno

Dodaje i da freelanceri najčešće obavljaju poslove koji su vezani za softverski inžinjering, grafički dizajn, arhitekturu, audio i video obradu i druge različite vidove kreativnih industrija. Ima tu i drugih mogućnosti koje freelanceri žargonski zovu „fizički rad preko interneta“ kao što su pisanje članaka, prekucavanje tekstova, prevod tekstova, online promocije, reklamiranja i prodaje, ali su ti poslovi znatno manje plaćeni i znatno manje zastupljeni.

“Freelanceri uglavnom rade za strano tržište. Domaći klijenti generalno nisu uvjek spremni za ovaj vid saradnje i pretežno se pridržavaju tradicionalnih vidova poslovanja. Razlog za ovakvu situaciju je vjerovatno neobavješenost, nepovjerenje i nespremnost većeg dijela poslovne zajednice za transformaciju i prihvatanje progresivnih tendencija. Takođe, problem je i poprilična neuređenost pravnog sistema vezanog za ovakav vid poslovanja. Jedna od naših budućih aktivnosti je svako i edukacija poslovne zajednice o prednostima koje pruža eventualni angažman freelancera”, ističe Aleksandra.

Inicijativa pored promocije freelancinga nastoji pružiti i podršku ljudima koji rade kao freelanceri. Iz tog razloga organizuju razne događaje, kao što je i ovaj koji će se održati 28.01. u prostorijama coworking prostora Q-lab, na kojem će Bojan Vuković, osnivač i direktor DVC Solutions-a, sa prisutnima podijeliti svoju uspješnu priču „Od freelancera do startup-a“. Prisutni će saznati kako uspjeti kao freelancer, kako naći klijente, osnovati svoju firmu a moći će i da postave pitanja predavaču. Učešće je besplatno.

(buka)