Koliko se sedmično radi u Evropskoj uniji?
Prema radnim satima zemlje članice Europske unije je moguće podijeliti u dvije skupine: na one kojima radna sedmica sadrži 40 radnih sati i one kojima traje 48 radnih sati. Valja napomenuti kako je Švedska upravo ovih dana počela s testiranjem šestosatnog radnog dana, odnosno radne sedmice koja bi trajala 30 sati.
Infografika prikazuje koliko prosječno traje radna sedmica u svakoj zemlji članici Europske unije. Podaci Eurostata za 2013. godinu pokazuju da grčki radnici zapravo rade više nego bilo ko u Evropi, dok Holanđani imaju najkraću radnu sedmicu od samo 30 sati. Ipak, u obzir treba uzeti činjenicu da dužina radne sedmice nije proporcionalna produktivnosti.
Analizom podataka Eurostata vidljivo je da građani siromašnijih članica Unije rade duže, čime nadoknađuju zaostatak u produktivnosti, dok zapadni radnici, pak, rade kraće, učinkovitiji su i stoga imaju više vremena za odmor. Dakako, radnici siromašnijih članica su i sami siromašniji jer nisu plaćeni po satu koliko i njihovi kolege u bogatijim zemljama Unije.
Iako prosječna radna sedmica u Belgiji traje 37,2 sata, u Bugarskoj 40,7 sati, u Češkoj 40,6 sati, u Danskoj 33,7 sati, u Njemačkoj 35,3 sata, u Estoniji 38,9 sati, u Irskoj 35,5 sati, u Grčkoj 42,1 sat, u Španiji 37,9, u Francuskoj 37,4 sata, u Italiji 36,9 sati, na Cipru 39,8 sati, u Latviji 38,6 sati, u Litvi 38,1 sat, u Luksemburgu 37,1, u Mađarskoj 39,6 sati, na Malti 38,5 sati, u Nizozemskoj 30,0 sati, u Austriji 36,9 sati, u Poljskoj 40,7 sati, u Portugalu 39,6 sati, u Rumunjskoj 40,1 sat, u Sloveniji 39,4 sata, u Slovačkoj 40,7, u Finskoj 36,6 sati, u Švedskoj 36,2 sata i u Ujedinjenom Kraljevstvu 36,6 sati.
U Hrvatskoj prosječan broj radnih sati u jednom tjednu iznosi 39,3. Sedmični prosjek radnih sati na nivou Europske unije je 37,2 sata. Prema podacima Eurostata za 2013. godinu, stanovništvo 28 zemalja članica Europske unije u dobi od 15 do 74 godine može se svrstati u tri skupine: 216,4 miliona zaposlenih, 26,2 miliona nezaposlenih, te 137,2 milijuna neaktivnih.
Među onima koji su u radnom odnosu njih 43,7 miliona radi nepuno radno vrijeme, od toga je njih 9,9 miliona (23 posto honorarnih radnika) podzaposleno, što znači da su željeli raditi više sati i da su bili su na raspolaganju za dodatni rad.
(pressing.ba/tportal)
