Čavalić: "Vlast može smanjiti cijenu goriva a da ne ugrozi budžete"

Država BiH ne može direktnom intervencijom uticati na cijenu nafte, koju određuje tržište, ali može izvršiti indirektni uticaj putem svoje fiskalne politike.
11.06.2018 u 14:14
benzinska pumpa

"Na tržište nafte na području BiH ne može biti pretjerane intervencije države, shodno EU integracijama i evropskoj zakonskoj stečevini koju usvajamo. Dakle, nemoguće je da imamo neku intervenciju na ovom tržištu. Za razliku od Srbije gdje u približno 50 posto cijene nafte ulaze dažbine državi, mi u BiH nemamo jasnu kalkulaciju. No, ako računamo indirektne poreze, PDV, akcize, te ranije namete, vrlo je izvjesno da država ima značajno učešće pri formiranju cijene ovog energenta. U konkretnom slučaju akciza, država djelimično određuje cijene", pojašnjava za Vijesti.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.

On ističe da se 50 do 60 posto cijene određuje shodno globalnoj cijeni nafte, odnosno shodno proizvođačima nafte, te veleprodavcima i maloprodavcima nafte.

"Kada su u pitanju veleprodavci, u BiH nema mnogo konkurencije, za razliku od maloprodavaca nafte, gdje vlada izuzetna konkurencija", navodi ovaj ekonomski analitičar.

Posljednjih nekoliko dana u BiH zabilježena je praksa da su cijene nafte veće kod velikih prometnika naftnim derivatima, dok su kod manjih firmi cijene niže. Govoreći o ovom trendu, Čavalić pojašnjava da pet do deset posto učešća u cijeni nafte određuje sama lokacija i veličina objekta prodaje, te pretpostavka kvaliteta datog energenta, kao i brendiranje. S tim u vezi, ističe da je konkurencija najbolji lijek protiv monopola na tržištu nafte.

"Što više različitih ponuđača imamo, vrlo vjerovatno je da će oni, kroz konkurenciju, djelovati na to da se spusti cijena nafte. Uslovno rečeno, moraju ratovati cijenama", dodaje on.

Podsjeća da je i ranije upozoravao da će uvođenje akciza, odnosno dodatnog nameta dovesti do rasta cijena.

"S druge strane, uvođenje dodatnih nameta dalo je krila ponuđačima da blago dižu cijenu, jer svi mi anticipiramo da će doći do rasta cijene usljed uvođenja novog nameta. Shodno tome, dajemo priliku svima onima koji trguju na tržištu nafte da dovedu do rasta cijena. To se upravo desilo u BiH", kaže Čavalić.

Ovaj ekonomski analitičar potcrtava da država teško može diktirati cijenu nafte, da te bi kroz taj proces dugoročno mogla ugroziti maloprodavce ovog energenta.

"Ako država diktira cijenu nafte duži period, to najviše doprinosi održavanju nekih monopola i monopolističkoj konkurenciji, a najgori uticaj ima za manje preduzetnike. Bilo kakvo diktiranje cijene godilo bi velikim prodacvima i veleprodavcima, a ugrozilo bi opstanak malih, koji nemaju dovoljno vlastitih finansijskih sredstava kako bi mogli da trpe to diktiranje cijena", upozorava on. No, pitanje je da li država posjeduje mehanizam kojim bi mogla da ublaži oscilacije u cijenama nafte. Čavalić ističe da su sva relevantna istraživanja pokazala da se novac od raznih nameta po osnovu naftnih energenata ne troši namjenski.

"To je glavni argument da sada razmišljamo da, ipak, povučemo određene namete na naftu i naftne derivate, barem u ovom periodu. Ne vidim nikakvu prijetnju ni u kontekstu EU, ni u kontekstu Svjetske trgovinske organizacije, kojoj treba da pristupimo, da sada država definiše da usljed globalnog rasta cijena nafte, dođe do smanjivanja određenog fiskalnog učešća države u ukupnoj cijeni nafte. Time bi država pružila otvorenu ruku. Sa maloprodavcima moglo bi se raditi na tome da se spuste cijene", pojašnjava Čavalić.

Uz podsjećanje na stari zakon ekonomije, koji kaže da smanjenjem cijene dolazi do veće potražnje, on konstatuje da povlačenje određenih nameta na naftu ne bi značio gubitak ni za budžete, niti za maloprodavce.

(vijesti.ba)