Mladi su najveća snaga BiH, ali moraju se pokrenuti
Razgovarao: Muhamed Suljagić
Šta za tebe znači titula "Zlatnog studenta"?
- Titula "Zlatnog studenta" ima najprije nematerijalnu vrijednost i predstavlja nagradu za uloženi trud. Naročito je bitno istaknuti da jedno takvo priznanje daje i motivaciju za dalje usavršavanje i napredovanje u karijeri, kaže Mirna na početku razgovora za pressing.ba.
Šta bi po tebi trebalo promijeniti kada je u pitanju nastavni plan na Pravnom fakultetu, kako bi sutra dobivali kvalitetnije pravnike?
- Bolonjski proces koji se provodi na Pravnom fakultetu u Tuzli rezultira sticanjem znanja iz svih pravnih grana sa kojima diplomirani pravnik treba da raspolaže. Načini organizovanja nastave, polaganja ispita i istraživački radovi pružaju mogućnost studentu da se detaljnije upozna sa materijom u okviru koje se planira u nastavku školovanja usavršavati. Međutim, ono što nedostaje na fakultetima društvenih nauka, pri čemu bih naročito iz vlastitog iskustva istakla pravne fakultete, jeste praktična nastava za studente završnih godina. Kroz praksu student ima priliku dodatno razviti svoje vještine, primijeniti teoriju u praksi i steći još više znanja iz područja za koje se obrazuje. Zbog toga je nužno otvoriti pravne fakultete praksi, i to kroz učešće praktičara u nastavi i organizovanjem pravnih klinika.
Da li imaš savjet za buduće studente pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini, koji je recept za uspjeh?
- Prvenstveno moj savjet jeste da svaki mladi čovjek mora prije svega da donese odluku o tome čime želi da se bavi u budućnosti, te će slijedom toga učiti, a naknadno i raditi ono što voli. Studentima pravnih fakulteta bih željela prenijeti svoja vlastita iskustva kroz vannastavne aktivnosti, a naročito kroz takmičenja u simulaciji suđenja.
Državno takmičenje u simulaciji suđenja predstavlja veliko iskustvo za svakog studenta koji dobije priliku za učešće, jer se na taj način prvi puta upoznaje sa sudnicom, pisanjem sudskih podnesaka i zastupanjem pred sudskim vijećima. Naročito je značajno što se pomenuto takmičenje odvija u prostorijama Suda BiH i uz saradnju sudija iz te institucije. Nakon jednog takvog iskustva, student je sposoban da uoči nedostatke u zakonodavnim aktima, poteškoće u radu pravosudnih institucija, te da stekne nova znanja o kojima nijedan fakultetski udžbenik ne piše. Svakako, vrlo korisni su i seminari, debatna takmičenja i razni drugi projekti koji pripreme studenta za prva radna iskustva nakon diplomiranja. Kako ti vidiš pravo u BiH i je li po tebi BiH pravna država? - Pravna država je prije svega država koja se temelji na vladavini prava i zakona. Kroz obrazovanje i analiziranje brojnih zakona, studenti prava uočavaju da u određenim oblastima zakoni koji su na snazi nisu dovoljno precizirani, ili nisu u skladu sa promjenama društva. U skladu s tim potrebno je donijeti neke nove zakone za oblasti koje nisu do sada uređene, a sa druge strane pojedine postojeće zakone izmijeniti u potrebnoj mjeri. Da bi takvo djelovanje rezultiralo učinkovitošću nužno je da u izmjenama učešće uzmu posebni eksperti i mladi ljudi, te da takav proces bude potkrijepljen adekvatnim istraživanjima. Kako vidiš bh. politiku i šta možeš poručiti građanima prije izbora? - Ovo pitanje zahtjeva odgovor na dva načina, kao diplomirani pravnik i kao mladi građanin Bosne i Hercegovine. Svojim sugrađanima želim prije svega ukazati na mnoštvo svojih kolega i mladih ljudi koji predstavljaju i trenutno najveću snagu Bosne i Hercegovine za promjene i bolju budućnost. Kao diplomirani pravnik moram istaknuti činjenicu da je biračko pravo ujedno i pravo i građanska dužnost. Zbog činjenice da je smisao demokratije upravo u tome da o vlasti odlučuje narod, smatram da je za Bosnu i Hercegovinu, a samim time i za njene građane potrebno da na izbore izađe sto veći broj glasača. Smatrš li da mladi ljudi u BiH trebaju da idu iz države vani ili da svoju sreću traže ovdje? - Mladi ljudi su, kao što sam ranije istakla najsvjetlija tačka i jedina snaga koja našoj državi može donijeti pozitivne promjene. Prirodno je da čovjek ima samo jedan dom, a naš dom je Bosna i Hercegovina, kojoj je u ovom trenutku potrebna naša pomoć. Ujedinjavanjem uspješnih i mladih ljudi otvorila bi se mogućnost najprije za dijagnosticiranje ključnih problema, a potom i za iznalaženje rješenja za funkcionalniju vlast. Je li moguć opstanak BiH ovako ustavno uređene ili nam treba novi i funckionalniji Ustav? - Ustav Bosne i Hercegovine, kao dio Daytonskog sporazuma potpisanog 1995. godine i nije zamišljen kao dugoročno rješenje za BiH. Međutim, za svaku ustavnu promjenu ili eventualno donošenje novog Ustava potreban je politički kompromis koji do sada nije mogao biti postignut na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. S obzirom da je prošlo skoro 20 godina od njegovoj donošenja, sasvim je izvjesno da BiH zahtjeva Ustav koji će biti usklađen sa društvenim promjenama. Također, ne treba zaboraviti niti postupke koji se protiv BiH vode pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, a naročito presudu Sejdić-Finci koja ukazuje da se bosanskohercegovačkim Ustavom krše osnovna ljudska prava i temeljne slobode svakog čovjeka. Dalje, Ustav koji je trenutno na snazi sadrži određene institute koji nisu dovoljno precizirani poput zaštite vitalnih interesa konstitutivnih naroda, ali i mnoštvo instituta koji se zloupotrebljavaju. Iz naprijed navedenog sasvim je jasno da je opstanak BiH sa trenutnim ustavnim uređenjem neizvjestan, te da ukoliko se ne postigne politički kompromis i ne donesu minimalne nužne promjene, Bosna i Hercegovina će u budućnosti doživljavati sve teže sankcije međunarodne zajednice i sve veću udaljenost od euroatlanskih integracija, kaže Mirna Alibegović iz Tuzle.
