Većina pijaca u TK radi ilegalno

Izmjene Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH, kojima su trgovci na pijacama dobili obavezu da mjesečno plaćaju 70 KM poreza na dohodak, otkrio je jedan veliki problem na pijacama u Tuzlanskom kantonu. Većina pijaca u TK radi ilegalno!
08.02.2018 u 14:56
pijaca

Zakon koji je stupio na snagu u oktobru 2017. godine donio je novu kategoriju "trgovac pojedinac", kojom je omogućeno da fizička lica koja se bave trgovinom na pijacama budu uvedena u legalne tokove ekonomije.

- Problem je što vlasnici pijaca nisu obezbijedili uslove za legalizaciju pijaca, tako da trgovci pojedinci, koji žele da se registriraju, nisu u mogućnosti da to učine, jer ne mogu sklopiti ugovor sa organizatorom pijace. Razloga za nelegalnost pijaca je mnogo, problemi idu od imovinsko-pravnih odnosa, upotrebne dozvole, neispunjavanja minimuma tehničkih uslova...

U TK se na 27 mjesta organizira pijačna prodaja, a samo je sedam pijaca legalizovano - kaže Dželmina Huremović, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Tuzlanskog kantona.

Najveću odgovornost za postojeće stanje snose lokalne zajednice, jer je većina pijaca u vlasništvu općina i njima upravljaju javna preduzeća. Oko 150 trgovaca sa pijace u Živinicama želi plaćati paušal od 70 maraka, koji nalaže zakon, ali to nisu u mogućnosti.

- Inspekcije uvijek idu od pijačnih radnika, koji nisu krivi za uslove na pijacama, koji ih ujedno onemogućavaju da se registriraju. Na Gradskoj pijaci u Živinicama je bila kontrola još 2014. godine i pijaca je zatvorena. Mi smo uložili novac, napravili sebi kioske i ispunili minimum tehničkih uslova. Ostao je problem imovinsko-pravnih odnosa da bi pijaca dobila upotrebnu dozvolu, a tek onda da se prodavci registriraju - kaže Mirnes Goletić, predsjednik Udruženja pijačnih radnika općine Živinice.

On ističe da bi se većina prodavaca odmah registrirala, ali da neko drugi mora ispuniti uslove da bi se to postiglo.

- Tražimo od vlasnika pijaca da se obavežu da će urediti pijace. Oni više od deset godina uzimaju svoje naknade, koje kada se saberu dođu na pet, šest miliona... Mi plaćamo 150 maraka mjesečno za jedan kiosk od šest kvadrata, a na drugim pijacama se plaća po deset i više maraka dnevno. To su veliki novci, koji se ne troše za obezbjeđenje boljih uslova na pijacama. Vlasnici pijaca su krivi za ovo stane, a potom i općine koje ovakvo stanje godinama tolerišu. Krive su i inspekcije koje kažnjavaju prodavce, umjesto vlasnika - kaže Goletić.

Plaćanje paušala Pijačni prodavci na Gradskoj pijaci u Tuzli kažu nam da još uvijek nisu počeli plaćati paušal od 70 maraka, a ne znaju koji je razlog za to. Kažu da ih je zbog visokih nameta malo ostalo na pijaci i bez dodatnog novčanog opterećanja. Prodavci štand plaćaju 16 maraka dnevno, uz dodatne dvije marke za noćnog čuvara, a uz to moraju plaćati i WC. Praktično su svakog jutra u minusu skoro dvadest maraka, koje moraju zaraditi. U Federalnom ministarstvu trgovine, ipak, kažu da izmjene zakona idu u korist trgovaca na pijacama.

- Trgovci će plaćati doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje po povlaštenoj osnovi, kao i zanatlije, a porez će plaćati paušalno. To su benefiti, koje im omogućavaju da pravno regulišu svoj status - kaže Amra Vučijak, pomoćnik federalnog ministra trgovine.

Nadzor nad provođenjem Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH u nadležnosti je inspekcija, koje, pored lokalnih zajednica, imaju najveću odgovornost zbog haosa koji vlada na pijacama u TK.

(faktor)