Tuzlanski kanton i Srebrenik najbolje pokazali koliko može glas naroda
Piše: Muhamed Suljagić, dipl.žurnalista
Glas nezadovoljnog i obespravljenog naroda uspio je da smijeni nesposobnu i korumpiranu Vladu Tuzlanskog kantona, te da se izabere po prvi puta u historiji BiH jedna izvršna vlast po volji naroda. Zakonodavna vlast se uvijek postavljala nakon izbornih rezultata, a onda ona imenuje izvršnu vlast, ali ovo je prvi puta da narod smijeni tu izvršnu vlast i da postavi novu, a da to samo potvrdi zakonodavna vlast. Do sada se to dešavalo u najvišim političkim krugovima, koji dolaze sa svojim prijedlozima i željama i onda svako dobije "svoj dio kolača".
U Srebreniku nezadovoljni narod koje je pokrenula Neformalna grupa građana "Srebrenik je naš", posljednjim pritiscima na izvršnu i zakonodavnu vlast otišla je najdalje kada je u pitanju lokalni nivo. Onaj, gdje se i odvija suština života.
Tako su izvojevali da se općinskim vijećnicima smanje paušali (mjesečne naknade za rad u zakonodavnoj vlasti), zatim općinskim komisijama, članovima upravnih i nadzornih odbora te direktorima javnih ustanova i preduzeća da se "skrešu" plaće ali i da se smanji broj općinskih službi (iako je njihov zahtjev bio da se smijene svi šefovi službi).
Suština cijele priče je da su vlasti (izvršna i zakonodavna) počele da slušaju glas naroda. Da ga ne slušaju i tapšaju po ramenu i bacaju plastične osmijehe dvadeset dana prije lokalnih ili općih izbora, da im nije jedina briga kako "uhljebiti" najbliže svoje i dolaskom na vlast početi mahati bičem, pokazujući ko je glavni babo. Uloga vlasti i jeste da slušaju glas naroda, ali očito djeca slabo ili nikako ne čuju, dok babo ne uzme prut u ruke. I kad vide da je vrag odnio šalu, malo se trznu.
Iako je ovo samo mrvica onoga što treba da se započne raditi na lokalnom nivou, u svakom slučaju je pokazatelj i ovim i budućim vlastima, kako vlast ne treba samo da posluži za rješavanje svojih i najbližih, nego ukupnih problema. I, ne samo kozmetički i parcijalno, nego konkretno i suštinski.
Možda Srebrenik posluži i ostalim općinama a Tuzlanski kanton drugim regijama u BiH kao primjer, kako pritisak naroda ima efekta na ogluhle i zaboravne političare i da ih se može natjerat neprestanim puhanjem u vrat da služe onima koji su ih izabrali. Jer oni samo u takvim okolnostima malo više misle na narod. I da nisu Bogom dati. Da nisu tu zato što su najpametniji niti najsposobniji, nego sticajem milion drugih okolnosti. Onih nepisanih pravila, koje samo poznaje najveća kurva na svijetu - politika!
