Vlada TK još nije naučila lekciju, a kad će?
Piše: Izudin Kešetović, prof.dr.
Operacija je sljedeća: Daš 1 KM za bilansnu sumu preduzeća gdje su obaveze nekoliko destina miliona KM veće od vrijednosti utržive imovine. Ova operacija je očito neizvodljiva u slučaju rješenja za Tvornicu deterđženata „ Dita" jer se proizvodnja za ove proizvode može pokrenuti na „ svakom" mjestu gdje su ispunjeni tehnički uslovi. Ključna stvar je tržište. Odgovor na ovo pitanje za sada ne postoji jer tržište je definitivno izgubljeno.
U slučaju Tvornice namještaja nije ključna stvar oblovine kako mnogi žele da pokažu i ovim pitanjem se bave „ tiskajući uz brdo vodu" , umjesto da „ vodu natjeraju na pravi mlin". Pravi mlin je postupak stečaja i reorganizacija firme i poravnjanje u stečaju obaveza sa povjeriocima uz akvizicije ( prodaje) imovine . Isti je slučaj sa „ Aidom" , tvornicom obuće koja isto tako mora ući u stečaj da bi „ očistila" svoju bilansnu sliku.
Vlada TK-a pritisnuta nerealnim , datim , obećanjima pokušava naći rješenje koje ne postoji ; osim ako iza istog ne stoje stotine miliona KM ( što je nerealno) koje bi se usmjeravale u konsolidaciju nesolventnih preduzeća. Svaka vlast pokušava se osloboditi tih troškova na principu da ona nudi firme u svom vlasništvu za 1 KM i još mnogo čega u „ miraz" .
Takav je slučaj sa R Hrvatskom i procedurama predstečajnih nagodbi koje su unesene u zakonska rješenja o stečaju. R Srbija sa novom Vladom pokušava da se oslobodi firmi kod kojih je imala gubitke traženjem strateških partnera. Trenutno je aktuelna „Željezara Smederevo", a traži se strateški partner koji preuzima poljoprivredne kombinate i pokreće proizvodnju.
Finansijska moć Vlade TK –a i lokalnih zajednica – općina je veoma ograničena. Ključne stvari koje ostaju lokalnim zajednicama je da riješe osnovne komunalno-infrastrukturalne projekte i da ih uvežu u regionalni i širi sistem. Ključna stvar kantonalnim vlastima je da očuva osnovne funkcije u oblasti: obrazovanja, policije, sudstva i tužilaštva i dijelom socijalne politike. S toga svi pokušaji aktuelne vlasti su bez jasnog cilja i objektivne procjene trenutne situacije. Za trenutnu situaciju svi zahtjevi koji idu prema vlasti su na principu „ budimo realni , tražimo nemoguće".
U principu se radi o nemogućoj misiji koja angažuje sredstva i ljude bez bilo kakve mogućnosti da se postigne pozitivan rezultat. U principu se radi o gubitku osim gubitka vremena na principu „ drži vodu dok majistori odu". Nerealna očekivanja Vlade TK-a mogu u krajnjem slučaju rezultirati gubitkom povjerenja u vlast i bunta koji se može pretvoriti u bezakonje i destrukciju svake vrste. Nadati je se da će i oni koji su tražili , a i oni koji su obećavali u uvjerenju da mogu nešto učiniti , shvate da su u zabludi i da se vrate u „ normalno stanje" rada i reda.
Novo stanje podrazumjeva korjenite promjene u pristupu javnim poslovima koji su dati kao principi funkcionisanja javnog sektora. Principi upravljanja mogu se smatrati relevantnim i za privatni i za javni sektor, i ako su opisani terminima koji su primjenljivi na sve vlade. Pravila su univerzalna i prihvaćena od strane savremenih, razvijenih, tržišnih ekonomija i država, a glase:
ODGOVORNOST : Odgovornost je proces kojim se postiže da subjekti javnog sektora i pojedinci unutar njih odgovaraju za svoje odluke i aktivnosti, uključujući i upravljanje javnim sredstvima i sve aspekte učinka, te da u tom pogledu podliježu odgovarajućem vanjskom ispitivanju. To se postiže ukoliko sve strane jasno shvataju svoje odgovornosti i ukoliko su jasno definirane uloge i jake strukture vlasti. U suštini, odgovornost je obveza da se opravda pruženo povjerenje. Izvor: IFAC, Governance in the Public Sector: A Governing Body Perspective, 2001).
TRANSPARETNOST : Princip transparentnosti odnosi se na otvorenost vlade prema njenim građanima. Dobro upravljanje uključuje odgovarajuće objavljivanje ključnih informacija, kako bi svi korisnici informacija imali neophodne podatke o implementaciji politika, programa i aktivnosti vlade.U pojedinim slučajevima određene informacije su zaštićene od objavljivanja u cilju zaštite javnog interesa, kao kad je u pitanju nacionalna sigurnost, kriminalistička istraga i sl. Inače, pitanje transparentnosti je od najvećeg značaja za vlade kad je riječ o očuvanju povjerenja građana.
POŠTENJE : Princip poštenja odnosi se na očekivanja da javni zvaničnici djeluju pošteno, imajući u vidu da troškovi sprovođenja socijalnih, ekonomskih i drugih politika vlade mogu biti visoki i predstavljati značajno opterećenje za porezne obveznike. Posljedica nepridržavanja ovog principa može biti gubitak povjerenja građana u vladu i njene institucije.
PRAVEDNOST: Princip pravednosti odnosi se na pitanje koliko pravično i nepristrasno vladini zvaničnici koriste javni novac i moć koju su im građani povjerili. Gubitak javnih sredstava, korupcija, loše upravljanje i pogrešna upotreba moći vlade mogu se negativno odraziti na obveze vlade i pružanje usluga građanima.
