Bosna i Hercegovina zadržala evropski islam

Današnji Süddeutsche Zeitung objavljuje članak o džamijama i utjecaju ekstremnog islama iz zemalja Arapskog poluotoka, ali i upornost Sarajeva u ovoj zemlji ostati kod evropske i tolerantne vjere.
28.12.2018 u 15:05
dzamija

U članku Petera Müncha pod naslovom „Nepoželjan uvoz" u današnjem Süddeutsche Zeitungu, on piše o golemoj džamiji Kralja Fahda u Sarajevu:

„Ova džamija u četvrti Alipašino polje može biti simbolom i velebni znak za napore Saudijaca i drugih Arapa Zaljeva izvesti na Balkan i time na tlo Evrope njihovo konzervativno tumačenje Islama. Bosna se islamističkim fundamentalistima činila kao idealni mostobran: već u ratnim godinama od 1992. do 1995. se ugroženoj muslimanskoj braći tamo slao novac, oružje, ali i mudžahedini koji će se boriti na njihovoj strani. Odmah nakon rata su došli i religiozni pomoćnici u obnovi", piše Süddeutsche Zeitung.

„Još i prije nego što su se u toj opustošenoj zemlji obnovile kuće, na mnogim mjestima su iz tla nicale džamije financirane petro-dolarima. Rat je uopće doveo povratu vjeri i iz džamije Kraja Fahda i iz stotina drugih poklonjenih džamija se trebala širiti strogo učenje vehabitskog islama", objašnjava članak u minhenskim novinama. „Ali: plan nije uspio. Doduše ima nekoliko selefističkih sela u brdima Bosne i u nekim džamijama sve do danas se čuje vehabitsko gledište. Ali u državi je odlučujući ostao tradicionalni liberalni, bosanski islam. Na to prije svega pazi Islamsko društvo i reis-l-ulema Husein Kavazović koji je na njegovom čelu od 2012.", piše Süddeutsche Zeitung.

Iz njegovog ureda u drevnoj Carevoj džamiji se „imenuju i nadziru hodže i u džamijama koje su građene stranim novcem, a u jednom udžbeniku se eksplicitno upozorava na opasnost od selefizma. (U Bosni se) propovijeda europski islam", piše Peter Münch.

On nastavlja kako novac iz Saudijske Arabije i dalje stiže, ali ne više toliko za džamije, nego za ljetovališta kao što je Sarajevo Resort gdje i arapska srednja klasa rado provodi svoja ljeta.

„Ali za džamije je u međuvremenu pronađen novi sponzor: Turska. U Bosni, koja je od 1463. do 1878. pripadala Osmanlijskom carstvu, predsjednik Recep Tayyip Erdogan investira mnogo novca kako bi proširio svoj politički utjecaj na Balkanu. Pritom nailazi na raširene ruke vladajuće bosanske stranke SDA.

Ali i u Carevoj džamiji je pomoć iz Ankare dobrodošla: nedavno je obnovljena turskim novcem", završava članak Petera Müncha u današnjem Süddeutsche Zeitungu. Neue Zürcher Zeitung danas opet bavi granicom Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj. Objavljuje vijest o 39 migranata koji su u Hrvatskoj prošvercani iz Bosne i Hercegovine. „Vozilo je upalo u oči hrvatskim policajcima kod Vrgorca na granici prema Bosni.

Među izbjeglicama i migrantima u kombiju je bilo i neobjavljeni broj žena i djece. Migranti su priznali da dolaze iz Iraka i iz Irana. Jedan 26-godišnji Slovenac koji je upravljao kombijem je uhićen pod sumnjom šverca ljudima. Od pretežito zatvorene Balkanske rute koja je vodila iz Grčke preko Makedonije, Srbije i Mađarske u srednju Europu se stvorila alternativna ruta preko Bosne, Hrvatske i Slovenije", piše današnji NZZ.

(DW)