Ko je podnio zahtjeve za "bijeli hljeb"?

Mnogi političari koji nisu osvojili nove mandate u oba entiteta u BiH podnijeli su zahtjeve za “bijeli hljeb”. | Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/infoteka/bijeli-hljeb-ovo-su-poliricari-koji-podnose-zahtjeve-za-platu-od-2-850-km-dok-se-ne-snadju/
30.11.2018 u 18:10
bijeli hljeb

Nakon završenih opštih izbora u Bosni i Hercegovini mnogi političari koji nisu osvojili nove mandate u oba entiteta podnijeli su zahtjeve za “bijeli hljeb”, odnosno za privilegiju dobijanja pune plate u roku od šest mjeseci do godinu dana. Analitičari ali i pojedini političari ističu da ovo pravo treba ukinuti jer je nepravedno prema građanima ove zemlje i pokazuje neosjetljivost prema njihovim problemima. Pravo na “bijeli hljeb” odnosno platu od 2.850 maraka u narednih šest mjeseci dok se “ne snađu”, zatražilo je 15 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske koji nisu osvojili nove mandate, a isto pravo sa približno istom platom za sjedenje u kući u trajanju od godinu dana zatražilo je 17 sada već bivših delegata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Iz Republike Srpske zahtjev su podnijeli:

SNSD: Vesna Jungić, Snježana Kelečević, Bojan Vidić, Jasna Lukić i Nenad Kuzmić

PDP: Adam Šukalo, Miroslav Brčkalo, Cvijetin Vilotić, Dragan Ristić

Klub Domovina: Nedim Čivić i Mihnet Okić iz SDA te Ivana Lovrić iz HSP-a.

NDP: Zdravko Krsmanović, Zorka Andrić

NS: Goran Đorđić

Federacija BiH zahtjev su podnijeli:

HDZ BiH: Oliver Radoš, Radoslav Luburić, Marin Barbarić, Blaž Župarić, Boris Barun, Darijana Katić i Jozo Bagarić

SDA: Rasim Omerović, Emina Kahriman, Dževad Agić i Almira Ćosić-Avdić

HDZ 1990: Zdravko Kuzman

SDP: Amra Haračić i Jasmin Kadić

DF: Midhat Karović

HNS: Slavica Josipović

BPS: Alma Arnaut

Adam Šukalo bivši poslanik Narodne skupštine Republike Srpske, koji je podnio zahtjev za “bijeli hljeb” kaže da ga planira proslijediti u humanitarne svrhe. Na ovaj potez se odlučio jer je dva puta predlagao Zakon o ukidanju bijelog hljeba na republičkom i lokalnom nivou koji nije prihvaćen i na ovaj način želi da pokaže koliko je ta privilegija besmislena.

“Podnio sam zahtjev za tu privilegiju da bi je donirao jel ako ne bi uzeo ta sredstva ona bi ostala u budžetu i bila bi raspoređena upravo prema onima koji su onemogućili da se ta privilegija ukine”, kaže Šukalo.

On dodaje da samo na lokalnom nivou u Republici Srpskoj ima 256 funkcionera sa pravom na “bijeli hljeb” a ako se na to dodaju i oni kadrovi sa republičkog nivoa cifre postaju milionske.

“Svi su zaboravili da to mogu zatražiti delegati u vijeću naroda, da ćemo imati sada novu Vladu pa da to mogu zatražiti i ministri koji ne budu reizabrani a sa druge strane postoji veliki broj funkcionera koje sama Narodna skupština imenuje i svako do njih takođe ima pravo na ‘bijeli hljeb'”, ističe Šukalo. Prema odredbama zakona koji definišu privilegiju “bijelog hljeba”, pravo na ovu naknadu ukoliko nemaju stalni radni odnos ili penziju imaju poslanici entitetskih parlamenta, delegati vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u Federaciji BiH te lokalni funkcioneri u gradovima, opštinama i kantonima ali i bivši ministri u vladama. Jelena Jeftić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo koja je radila istraživanje o “bijelom hljebu” kaže da mnogi funkcioneri zamrzavaju svoj radni odnos a pojedini su i vlasnici privatnih kompanija i opet dobiju privilegiju jer nema adekvatne kontrole.

“Neka načelna pravila postoje ali kada se uđe u suštinu i kada se vidi kako i na koji način se to dodjeljuje i da se zaista ne kontrolišu njihova primanja onda vi vidite da je velika mogućnost za dobijanje ‘bijelog hljeba'”, kaže Jeftić.

Željko Ninković, konsultant za monitoring Centara civilnih inicijativa kaže da pravo na “bijeli hljeb” pokazuje potpunu socijalnu neosvještenost domaćih političara koji očito gledaju samo svoj interes.

“Svi ovi izborni ciklusi na kraju svode se na to da se njima pozicije obezbijede da oni iz tih pozicija iscrpe što više materijalnih sredstava, budžetskih sredstava koje im donose građani koji pune te budžete da bi oni lagodno uživali bez velike odgovornosti u radu. Oni uživaju ta sredstva za većinu njih nažalost poprilično nezaslužena. Da su barem pokazali minimum volje pa da su spustili taj iznos na prosječnu platu pa da uđu u cipele običnog čovjeka da vide kako je živjeti sa 850 maraka to bi donekle amortizovalo taj njihov postupak, međutim oni hoće sve”, smatra Ninković.

Dosadašnje inicijative za ukidanje “bijelog hljeba” koje su dolazile pred izabrane predstavnike padale su u vodu pa profesor doktor Enver Kazaz smatra da će tako biti i u budućnosti.

“Ne treba očekivati da će bilo kakav moral, bilo kakva savjest proraditi u političkim oligarhijama. Naprotiv nemoral i koristoljublje vodi takve političke elite, prema tome svaki pokušaj da se u Parlamentu promijene zakonski okviri završava neuspjehom”, mišljenja je Kazaz Tačnih podataka koliko novca odlazi političarima na osnovu naknade takozvanog “bijelog hljeba” u BiH ne postoje, a prema pojedinim istraživanjima radi se o desetinama miliona maraka koji su tokom godina isplaćeni na ime ovih prava koja nemaju obični građani Bosne i Hercegovine.

(RSE)