Od 900 čak 500 radnika proglašeno tehnološkim viškom

U kompaniji Aluminij Mostar koja je brojala blizu 900 radnika, a čiji su pogoni prestali sa radom 10. jula, 500 radnika je proglašeno tehnološkim viškom. Oni su prema riječima Romea Biokšića, bivšeg predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminija, dobili otpremnine, ali im još nije uvezan staž.
10.11.2019 u 09:39
aluminij

- Ja vam više nisam uposlenik Aluminija Mostar, zajedno sa 500 radnika od 01.9.2019. sam proglašen tehnološkim viškom. Dobili smo otpremnine, prijavili smo se na biro za zapošljavanje i to je to. Što se tiče staža, neuplaćenih doprinosa, za nekih 18 mjeseci, to još ništa nije riješeno. Biro nam nije pravio probleme, normalno smo se prijavili, primamo naknade sa biroa - ispričao nam je Biokšić i dodao:

- Poslije nas, koliko ja imam informaciju, još jedan manji broj ljudi je otišao i sada se oko 300 ljudi vodi u Aluminiju. Ne znam da li su spekulacije ili je istina da će i u ovom mjesecu 100 ljudi biti proglašeno tehnološkim viškom. Također, nije mi poznato da li su kolege koje su stekle pravo na penziju i ostvarile to pravo, da li im je uvezan staž - rekao nam je Biokšić.

Kako saznajemo, otpremnine koje su dobili otpušteni radnici su u prosjeku 8.000 KM. Iako smo već ranije federalnom ministru energetike, rudarstva i industrije Nerminu Džindiću uputili pitanja u vezi sa Aluminijem, odgovore nismo dobili. Resornog ministra smo, između ostalog, pitali koliko sredstava će Vlada FBiH izdvojiti za uvezivanje staža radnika Aluminija Mostar, tačnije, za koliko radnika?

Da li svima ili samo onima koji su stekli uvjete za penziju? Podsjećamo, kompanija Aluminij Mostar je godinama poslovala sa gubicima. Aluminij je 377 miliona KM zadužen, dug prema Elektroprivredi HZHB je oko 280 miliona KM. Dug prema bankama je otprilike 22 miliona KM. Iako je i prije gašenja pogona Aluminija bilo planova za restrukturiranjPosljednja ponuda je došla od MTA Fonda iz Kine, međutim sporno je više stvari koje nude, odnosno, traže, a jedna od njih je da cijena električne energije bude fiksna u iznosu od 40 eura po megavat satu u periodu od deset godina, što Vlada FBiH ne može garantirati.

Razlog je što se cijena električne energije formira na osnovu tržišta. Prije ovog Fonda bilo je interesovanja od Multinacionalne firme "WAQT Trade LLC" sa sjedištem u Dubaiju, te Glencorea iz Švicarske koji je težak 150 milijardi eura.e, traženje potencijalnih investitora, do danas ne postoji ništa konkretno.

(faktor)