Profesor Jašić savjetuje šta jesti za sehur a šta za iftar

Ovogodišnji mjesec ramazan specifičan je zbog činjenice da je u periodu pandemije koronavirusa koja nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci navode da u borbi s opakim virusom veliku ulogu igra imunitet, pa se postavlja pitanje kako ga dodatno hranom ojačati u ovom periodu?
26.04.2020 u 11:37
hrana iftar

Jesti umjereno, ali raznovrsno savjet je koji često čujemo u vrijeme ramazana, a o tome šta bi postači trebali konzumirati u ovom periodu razgovarali smo sa profesorom nutricionizma iz Tuzle dr. sc. Midhatom Jašićem. Jašić na samom početku našeg razgovora kaže da se u vrijeme koronavirusa posebno treba voditi računa o prehrani, a najbolje je da ona bude sezonskog karaktera iz lokalne proizvodnje.

Sezonska i raznovrsna ishrana

"Upotreba sezonske hrane podrazumijeva da jedemo onu koja je prilagođena našem fiziološkom, imunološkom i probavnom sistemu. Također, muslimani posebno u vrijeme ramazana trebaju voditi računa da je hrana koju konzumiraju deklarisana kao halal proizvod", kaže nam Jašić.

Post u vrijeme ramazana predstavlja priliku za detoksikaciju cjelokupnog organizma, a Jašić navodi da se u ovom periodu postači oporavljaju i od depresije, anksioznosti, apatije, ravnodušnosti, ali i straha koji je itekako izražen tokom pandemije koronavirusa.

"Ramazan je prilika i da oni koji poste osjete kako je onima koji su gladni i istinski sebi ne mogu priuštiti obrok dnevno. Svakih nekoliko sekundi u svijetu umre po jedna osoba od gladi, tako da je ovo prilika da se prisjetimo i njih jer civilizacija nedovoljno obraća pažnju na to", ističe tuzlanski profesor nutricionizma.

Odricanje od jela i pića od izlaska do zalaska sunca, uz kvalitetnu kombinaciju namirnica, dobar san i odgovarajuću fizičku aktivnost, može dovesti do poboljšanja imuniteta, a samim tim i smanjenja rizika od raznih oboljenja koja su izazvana virusima.

"Kada je riječ o namirnicama koje dijelom mogu poboljšati naš imunološki sistem, moram reći da je prisutan veliki spektar njih, a neke i svakodnevno već konzumirano. Težište je na voću, povrću te ljekovitom i začinskom bilju", nastavlja Jašić, naglasivši da se pod rizikom od pada imuniteta posebno nalaze starije osobe zbog utjecaja takozvanog "biološkog sata".

Govoreći o voću i povrću, naš sagovornik navodi da se njihova konzumacija preporučuje u periodu od iftara do sehura.

Za sehur sporo probavljiva hrana

"Od povrća su češnjak, crveni, bijeli i divlji luk, zatim prasa, brokule, karfiol, zelena salata, kupus, blitva, endivija, krastavci, paradajz, patlidžan, šparoge, koranac, paprika te ljuta paprika. Od voća se preporučuje jagoda, malina, kupina, ribizla, brusnica, borovnica, aronija i godži te višnja, breskva, kaisija, šljiva, narandža i limun. Na posebnom mjestu su orasi, bademi i lješnjaci koji se preporučuju i za vrijeme sehura", kaže Jašić koji u ovoj grupi korisnih namirnica ne navodi banane. Ističući značaj začinskog bilja, Jašić u sami vrh stavlja origano, biber, ljutu papriku te klinčiće koji sadrže eugenol s antimikrobnim i antivirusnim djelovanjem.

"Oni su posebno poznati kod doktora dentalne medicine jer se koriste za dezinfekciju usta, ali njihova upotreba ispod usne preporučuje se i kod osoba koje koriste zaštitne maske jer mogu pomoći u sprečavanju kontaminacije virusom", nastavlja Jašić te preporučuje i konzumiranje crnog čaja.

Kada govorimo o jelima i namirnicama koje se preporučuje konzumirati za vrijeme sehura, Jašić poručuje da one moraju imati visok indeks sitosti jer olakšavaju post.

"Sitost omogućava hrana koja se sporije probavlja, odnosno to je hrana koja sadrži proteine i lipide. Pod broj jedan su jaja te se mogu konzumirati svako treći ili četvrti dan. Visoku sitost imaju i sve vrste mesa. Ujutro se preporučuje konzumiranje bijelog pilećeg mesa, a jednom ili dva puta u sedmici mogu biti i jela od crvenog mesa. Također, tu je i riba koja može biti konzervirana jer će vas duže držati sitim, posebno ona koja je u maslinovom ulju. Obavezno jednom u sedmici konzumirati gljive, a preporučuju se i grahorice, odnosno grah, grašak, soja i leća", dodaje Jašić koji savjetuje konzumaciju i svih vrsta sira.

Voda i voće za iftar

 

Nakon sehura, tokom dana došlo je do čišćenja organizma te je potrebno da se postač za vrijeme iftara omrsi s punom čaše vode, a potom uzme voće koje sadrži glukozu i fruktozu. Nakon toga se preporučuje konzumiranje ugljikohidratne hrane koja brzo vraća energiju.

"Ovdje se ne preporučuje konzumacija hrane koju smo jeli za sehur, već prvenstveno pileća supa s lukom, povrće, voće, sva jela na bazi kuruza, razne domaće pite, tjestenina, dolme, svježa riba koja je fino pečena i konditorski proizvodi. Konzumacija namirnica mora biti umjerena, bez prejedanja", nastavlja Jašić. U grupi onih kojima se ne preporučuje post, prema riječima Jašića nalaze se i osobe koje su preboljele koronavirus, s obzirom na to da je njihov organizam iscrpljen. Njima se, kako dodaje, savjetuje poseban režim ishrane, odnosno konzumiranje proizvoda koje će im pomoći u oporavku imuniteta, poput matične mliječi, zatim meda, polena i propolisa te antioksidanasa, vitamina i minerala.

(klix)