Kako post utiče na zdravlje čovjeka?

Ako posmatramo post sa medicinskog aspekta uočavamo dvije njegove dimenzije: tjelesnu ili somatsku i mentalnu ili psihičku.
10.06.2018 u 10:27
ramazan

Takođe efekti posta mogu se posmatrati kao preventivno ali i kao terapeutsko sredstvo.

Somatska sfera

U pozitivne učinke posta po naše tijelo u fizičkom smislu navode se:

Prirodna detoksikacija, kojom se svi organi i sve stanice, čiste od štetnih tvari i obnavljaju. Uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj prehrani, a prije svih metaboličkog sindroma koji predstavlja povećanu koncentraciju masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog, tj abdominalnog tipa. Ova četiri faktora imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na sva četiri djeluje post. Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, te razumljivo na našu kilažu.

Prevencija gojaznosti

Detoksikacija i smanjenje tjelesne težine je još jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema, (ateroskleroza, povišen krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jer su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.

Naime, gojaznost u SAD- u je državni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Više od 72 miliona odraslih Amerikanaca, odnosno 26,7 % je gojazno. Pretilost je postala “glavnom prijetnjom javnom zdravlju” u Sjedinjenim Državama, a stanje se svake godine pogoršava, navodi se u izvještaju američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC).

Unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost. Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnirane su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u većem ili manjem stepenu ustezanje od hrane.

Sa fiziološkog aspekta post nastupa sa početkom korištenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo.

No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage. Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira ili liječi gojaznost. Takođe, smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. I na kraju valja reći da višak masnog tkiva je apsolutno nepotrebni nam dio tijela koji bezrazložno dodatno zamara naše srce, a bogato je vasularizovano.

Post snižava krvni pritisak

Osnova za visok pitisak je povećan unos soli i masti, te povećana napetost krvnih žila, a post djeluje na oba ova faktora. Dijeta je pored medikamentozne terapije osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.

Masnoće i arteroskleroza

Post smanjuje nivo masnoća u krvi, holesterola i triglicerida koji su osnova pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog, odnosno začepljenje arterija zbog nakupljanja masnih naslaga na njihovom unutrašnjem zidu. Kinički se može manifestovati kao: – KAB – koronarna arterijska bolest (Angina pektoris, Srčani infarkt) – CVB – cerebrovasularna bolest (TIA, Moždani udar) – Periferna arterijska bolest (klaudikacije, gangrena).

Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo te kardiovaskularne bolesti. Vrlo intereantno, ali i istinito: Stanovništvo se najviše boji raka, a umire ustvari najviše od kardiovaskularnih bolesti.

Piše: mr. sci. med. Adem Zalihić