Gračanički kornišoni na njemačkom tržištu

Suše i teška poslovna klima u BiH nisu spriječili gračaničke poljoprivrednike da počnu sa izvozom svojih proizvoda. Okupljeni oko Zemljoradničke zadruge “Gračanka”, poljoprivrednici kreću u “osvajanje” evropskog tržišta.
09.08.2015 u 12:15
kornisoni

“Ništa samo ne pada s neba”, kaže 40-to godišnja Samira Huskić koja se više od 15 godina bavi proizvodnjom krastavca kornišona.

Zaradili 4.000KM

“Muž i sin su sezonski radnici. Svekar, svekrva i kćerka mi pomažu oko kornišona. Doduše ima još jedna žena koja mi priskoči u pomoć”, kaže Samira koja je ove godine na površini od jednog dunuma zasijala kornišone.

Ona je zadovoljna. Uz osmjeh kaže da je najveći problem što sve traje samo dva mjeseca. Međutim, i za to vrijeme, Samira sa porodicom, onako, “usput”, kako kaže, zaradi nešto novca.

“Ove godine sa dunuma očekujemo prihod u iznosu od oko sedam tona krastavca. Kada zadruzi vratimo uložena sredstva, ostaće nam oko 4.000 maraka. Znači da smo mjesečno zarađivali po dvije hiljade maraka. Dobra plata u Bosni”, kaže Samira koja je također izračunala da joj je satnica skoro veća nego u muža koji trenutno radi u Crnoj Gori.

Dnevno tri-četiri sata posla

“Dnevne obaveze oko krastavaca traju tri do četiri sata”, objašnjava Samira. Čula je da se kornišoni izvoze i u Njemačku. Nada se da možda baš kornišoni iz njene bašte ovih dana dolaze na njemačke trpeze.

“Ove godine planiramo izvesti oko 100 tona krastavca kornišona”, kaže direktor ZZ “Gračanka”, Rasim Huskić. On ističe da zadruga na čijem je čelu već duži vremenski period posjeduje međunarodnu licencu GlobalGAP što je standardni uslov za izvoz. “Ove godine većinu naših proizvoda, prije svega krastavca kornišona, plasiramo na domaće tržište. Ovogodišnji plan od 100 tona krastavca kornišona ćemo ispuniti i naredne godine planiramo znatno povećati izvoz jer ispunjavamo sve potrebne standarde”, kaže Huskić. Izvoz se trenutno vrši preko firme “Apimex” iz Minhena.

On kaže da “Gračanka” ima 1.005 registrovanih članova koji su ujedno i kooperanti. Ovom broju se dodaje još 200 do 300 kooperanata koji nisu registrovani članovi što znači da preko ove zadruge sredstva za život zarađuje više od 2.000 ljudi. “U lokalnu vlast se ne uzdamo mnogo. Naš cilj je da osiguramo plasman proizvoda i naplatu. Mi se uzdamo u svoj rad i rad naših kooperanata. Međutim, lijepo je kada predstavnici lokalne vlasti odu u Sarajevo i tamo čuju pozitivne informacije o našem radu”, kaže Huskić.

(dw)