Njive zapuštene, a uvozimo 80 miliona KM soje

Što se uvoza tiče, sve do prije nekoliko mjeseci u BiH nitko nije imao dozvolu za uvoz GMO soje, odnosno sojine sačme, koja čini i do 30 posto udjela u stočnoj hrani. Zakon u RS-u, ustanovljen u 2008. godini, naprimjer, nije dozvoljavao uvoz GMO proizvoda, pa ni soje. U veljači 2009. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila su zakon kojim se dozvoljava samo uvoz proizvoda od GMO pod definiranim uvjetima.

– Zbog toga je i u BiH važno uvesti GM-Free oznake za proizvode bez GMO – kazala je Metz.

Radomir Prodanović je istaknuo kako BiH pored domaće proizvodnje, uvozi oko 66.000 t sojine sačme i oko 20.000 t zrna soje. Za uvoz ovih količina soje i prerađevina od soje izdvaja se oko 80 miliona KM.

– Ovu, i veću količinu soje moguće je proizvesti u BiH, jer se soja do sada proizvodila na površinama ispod 5.000 ha, što čini svega oko 1 posto ukupnih oraničnih površina. Prošle godine je u BiH zasijano više od 7.000 ha, loši vremenski uvjeti su smanjili prinose ali je ukupna proizvodnja, ipak, bila veća. Proizvedeno je više od 10.000 t, prvi put u poslijeratnom razdoblju – kazao je Prodanović za Faktor.

Uzgoj genetički modificirane soje zakonom je zabranjen i u Srbiji i u BiH, kao i u većini evropskih zemalja.

Međutim, nadležna bh. tijela su u prošloj godini proveli kontrolu na poljima u BiH, gdje je pronađeno nekoliko parcela na kojima se uzgaja genetički modificirana soja.

(pressing.ba)

Na vrh