Radnici do većih plaća smanjenjem nameta

Ovjera dokumenata, izdavanje uvjerenja, rješenja, potvrda, razne takse... Svaki od brojnih dokumenata koje je glomazni birokratski aparat nametnuo bh. građanima i poslodavcima košta najmanje dvije do tri, a neki čak i na desetine maraka.
20.01.2019 u 09:32
salter sala

Koliko je zaista naknada koje građani u Federaciji BiH plaćaju, najbolje pokazuje Registar Federalnog ministarstva finansija u kojem je pobrojano oko 3.000 raznoraznih parafiskalnih nameta. U Centrima civilnih inicijativa (CCI) izračunali su ranije da fiskalni i parafiskalni nameti privredu u BiH godišnje koštaju između 500 miliona i milijardu KM.

Na jednu zarađenu marku privrednik državi mora dati 70 feninga za poreze i dodatnih od 10 do 20 feninga kroz parafiskalne namete. Ništa manje nisu skupe ni bankarske usluge. Uzme li se u obzir da je, prema evidencijama Centralne banke BiH, skoro dva miliona evidentiranih korisnika kartičnih usluga, dođe se do podatka da banka u prosjeku mjesečno zaradi 32 KM po klijentu. Tu spadaju naknade za usluge internetskog ili mobilnog bankarstva, plaćanje transakcija, vođenje računa, gašenje računa, izradu kartica, izdavanje PIN kodova, zamjenu oštećenih novčanica.

U poređenju sa susjednim zemljama, mi imamo do 20 puta više nameta nego Hrvatska, u kojoj postoji oko 170, a 10 puta više nego Srbija, u kojoj je zvanično oko 340 različitih nameta. Među rekorderima smo i po izdvajanjima na neto plaće, na koje se u FBiH porezi i doprinosi obračunavaju u iznosu od oko 72,6 posto.

Prema Zakonu o doprinosima u FBiH, naprimjer, na neto plaću od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za PIO/MIO od 359,26 KM, za zdravstvo 257,73 KM i za nezaposlene 31,24 KM. Porez na dohodak je 77,78 KM. Sveukupno to je 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću.

U regionu je jedino Srbija procijenjena kao zemlja s višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH.

Sve ovo itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju države, a prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, u izjavi za „Avaz“ tvrdi da su parafiskalni nameti jedna od glavnih kočnica ekonomskog razvoja BiH.

- Trenutno ih ima oko 3.400 na svim nivoima. Neki od njih, poput takse na istaknutu firmu, nemaju svoju opravdanost. Mnoge manje firme i obrti jedva da mogu pokriti ove troškove, koji se sada trebaju platiti u januaru. Ova taksa nema apsolutno bilo kakvu namjenu, niti se od nje dobije bilo kakva usluga. Samo po osnovu ove takse, 25 većih gradova i općina u državi je u 2017. godini naplatilo 30 miliona KM. Zbog toga, ukoliko želimo imati konkurentniju ekonomiju, da poslodavci mogu povećati plaće i imati jeftinije poslovanje, mnogi od ovih nameta se trebaju ukinuti ili smanjiti. Predložio bih da se taksa na istaknutu firmu ukine za sve firme i obrte koji imaju do deset zaposlenih – istakao je Hadžić.

I Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS smatra da je parafiskalnih nameta mnogo, te da oni opterećuju privredu i pospješuju sivu ekonomiju.

- Postoji dio nameta koji je finansijski značajan. Gore od toga je što brojni parafiskalni nameti traže brojne papire, a to podrazumijeva ogromno gubljenje vremena. Postoji dio nameta koji treba smanjiti što prije. Planiramo da izanaliziramo registar parafiskalnih nameta u RS i da vidimo gdje možemo da izbjegnemo i ukinemo određene namete. Nadam se da će lokalne zajednice pristati na to. U suprotnom nas čeka nova „svađa“ s opštinama - kazao je Trivić.

Kada je riječ o indirektnim porezima, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH govore da je u 2018. godini od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i putarina, država inkasirala ukupno 7.596.483.309,41 KM, što je za 552,5 miliona KM više ili 7,84 posto u odnosu na 2017. godinu. Najviše se odnosi na PDV - 5.188.619.557,28 KM, što je 68,30 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza.

(avaz)