Stotinu firmi u BiH ostvarilo dobit od 3,5 milijarde KM bez ijednog zaposlenog

Potrebno je poduzeti sve aktivne mjere radi sprečavanja rada na crno i prevođenja takvog rada u formalni sektor, kako bi se ovaj rad uveo u porezni sistem, a time i zaposleni stekli sigurnost i bili zaštićeni od samovolje poslodavaca, poruka je koja je upućena s regionalne konferencije koja se održava u Sarajevu.
09.11.2015 u 20:26
rad na crno

Konferenciju pod nazivom „Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama zapadnog Balkana – ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, s posebnim naglaskom na neformalnu ekonomiju“, organizirala je Međunarodna konfederacija sindikata u saradnji sa Savezom sindikata Norveške.

Neformalna ekonomija košta BiH godišnje 8,5 milijardi KM

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Ismet Bajramović kaže kako konferencija predstavlja završetak trogodišnjeg regionalnog projekta u kojem su učestvovali stručnjaci iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i komunikacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije.

“Porezi, neformalna ekonomija i korupcija tri su veoma bitne i povezane teme”, rekao je Bajramović na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, rad na crno je dio neformalne ekonomije, koja Bosnu i Hercegovinu godišnje košta 8,5 milijardi KM i to je novac koji mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola i infrastrukture.

Velka Odžaković iz Saveza sindikata Republike Srpske saglasna je s Bajramovićem da su pitanja sive ekonomije izuzetno važne teme za sindikate, napominjući da vlade nisu dovoljno posvećene tim pitanjima.

Čak 106 firmi ostvarilo dobit od 3,5 milijardi KM bez ijednog zaposlenog

Ona je navela primjer iz Republike Srpske, gdje je 106 preduzeća ostvarilo dobit veću od 3,5 milijardi KM, mada nemaju nijednog zaposlenog. To, ocijenila je Odžaković, najbolje govori u kakvom sistemu živimo. Riječ je o građevinskim, preduzećima iz uslužne djelatnosti i drugo.

Odžaković kaže da je veliki procent neformalne ekonomije, zapravo rada na crno.

“Ta neformalna ekonomija je veća od jedne trećine BDP-a u Bosni i Hercegovini i to je ono što treba da zabrine naše vlasti i čime trebaju da se bave”, kazala je Odžaković.

Procjena je, također, da u Bosni i Hercegovini više od 250 hiljada radnika radi na crno, čime se smatra i neplaćeni prekovremeni rad.

Predstavnik sindikata iz Srbije Branislav Čanak izjavio je kako postoje velike sličnosti u vezi s ovim trima temama u regionu, što je opredijelilo učesnike u projektu da pokušaju naći zajednička rješenja koristeći pozitivna iskustva i uz uvažavanje specifičnosti svake zemlje.

Poreski sistem nepravedan

“Generalno govoreći, utvrdili smo da su poreski sistemi u zemljama zapadnog Balkana nepravedni i nedjelotvorni zbog načina kako su uređeni (preveliki udio indirektnih poreza u ukupnim prihodima države), kao i zbog nedjelotvornosti u sistemu prikupljanja poreza (porezna prevara i utaja poreza, slaba finansijska disciplina i prevara u sistemu socijalnih doprinosa)”, upozorio je EU ekspert Martin Hutsebaut.

On je naveo da je široko rasprostranjena primjena paušalne stope na dohodak odgovorna ne samo za fiskalnu nepravdu, već i za niske prihode od direktnih poreza. Hutsebaut je ocijenio da zemlje zapadnog Balkana moraju hitno izvršiti reforme svojih poreskih sistema da bi postigli da budu pravedniji.

(BHRT)