Zašto Arapi baš ulažu milijarde u Trnovu?

Dvadeset godina nakon rata, Bosna i Hercegovina teško oživljava privredu. Nestabilna politička situacija i birokratija glavne su prepreke za strane investicije.
24.10.2015 u 13:30
buroj ozone

Međutim, jedan projekt bi to mogao da sve promijeni. Biće to turistički grad sa više od 2.000 vila, nekoliko blokova apartmana i 160 stambenih jedinica.

Projekat vrijedan blizu 8 milijardi maraka

Tu će biti i najveći trgovački centar u ovom dijelu Evrope – "Zajd šoping mol“, sa radnjama i drugim sadržajima koji će se prostirati na milion kvadratnih metara, kao i bolnica – "Ozon hospital“, kaže za DW Ismail Ahmed, izvršni direktor kompanije "Buroj properti divelopment“ čije sjedište je u Dubaiju. Neki elementi njegovog rodnog Dubaija biće preslikani u "Buroj ozon gradu“, poput spektakularnih fontana. 

Prema preliminarnim podacima, vrijednost projekta procijenjena je na više od četiri milijarde eura (blizu osam milijardi maraka). Povećanje interesa arapskih investitora za Bosnu i Hercegovinu i velike svote novca koje žele da ulože, izazvali su medijske spekulacije da se Arapi šire Bosnom zbog većinski muslimanskog stanovništva i da grade džamije širom zemlje.

Ahmed tvrdi da projekat nema nikakve veze s religijom ili nacionalnošću, već samo sa biznisom. "Ovo je međunarodni projekt i otvoren je za sve. Naša ciljna grupa su arapski turisti, ali i oni evropski, afrički kao i iz drugih zemalja.“ On naglašava da su svi dobrodošli, jer "kada vodiš biznis ili investiciju, ne vodiš računa o nacionalnosti, već o biznisu. Tako da ovo neće biti samo za Arape, nego za sve.

Rada se nada poslu i ne plaši se Arapa

Jedno od najskupljih i definitivno najveće turističko naselje u jugoistočnoj Evropi, biće izgrađeno otprilike 15 kilometara od Međunarodnog aerodroma Sarajevo na skoro 1,3 miliona kvadratnih metara u podnožju Treskavice, Bjelašnice i Igmana. 

Zanimljivo je da će "Buroj ozon“ biti izgrađen u gradu podeljenom imaginarnom granicom između dva entiteta BiH – Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Opština je imala približno 7.000 stanovnika pre rata vođenog od 1992. do 1995. godine, dok sada približno 5.000 ljudi živi na obje strane etnički podeljenog sela. Projekat je, za sada, planiran samo za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Ipak, očigledno je da će oba entiteta i cijela zemlja imati koristi od tog projekta. 

Lokalno stanovništvo, iako ne preterano raspoloženo za razgovor, uglavnom se nada da će svi imati koristi od arapskih investicija. Dok čeka autobus na stanici u srpskom delu Trnova, jedna žena koja se predstavila kao Rada, kaže da se nada da će njeni prijatelji i komšije dobiti priliku da nađu posao u novom turističkom gradu. "Ja radim u prodavnici u Sarajevu, ali se nadam da će i njima biti potrebni prodavci kako bih mogla da konkurišem. Nemam ništa protiv bolje zarade“, kaže ona i dodaje da se ne plaši Arapa, dokle god imaju dobre odnose s lokalnim stanovništvom i dok su spremni da investiraju.

Novih 10.000 radnih mjesta

Većina u dijelu Trnova koji je u Federaciji BiH kaže da će novi grad ponuditi mnogo prilike za posao za lokalno stanovništvo, bez obzira na nacionalnost. "Najmanje 10.000 ljudi naći će posao u 'Buroj Ozonu'. Ono što smo dogovorili ima za cilj da ojača ekonomiju ove zemlje, jer će samo lokalne kompanije biti angažovane, a svi materijali će biti domaći“, kaže načelnik Trnova Ibro Berilo. Kada se grad izgradi, profit od prihoda dijeliće se između investitora i opštine u razmjeri 70:30. Berilo naglašava da neće profitirati samo muslimanski dio sela, jer je namjera da se grad proširi na čitavu teritoriju, bez obzira na administrativne ili etničke granice. 

Ne samo ljudi iz Trnova, već i iz cijelog Kantona Sarajevo, prema riječima Berila, srećni su što vide početak projekta, konkretan početak akcije. Za njih to još izgleda kao bajka u zemlji gdje je više od 45 odsto ljudi, od približno četiri miliona stanovnika, nezaposleno.

Najveća strana investicija u BiH ikada

Mješavina modernog i tradicionalnog – klasične zgrade činiće grad u obliku slova "U“ koji će se stapati sa okolnim brdima i šumom. Očekuje se da će se izgradnja "Buroj Ozona“ okončati u narednih osam do deset godina. 

Ali, zbog čega Trnovo? Selo koje se pamti po tome što je bilo jedno od najnerazvijenijih mjesta u državi i prije rata? 

Ibro Berilo objašnjava da su arapski biznismeni proveli mjesec dana u Bosni i Hercegovini tragajući za potencijalnim mjestom za turističko odmaralište. "Tridesetog dana došli su u Trnovo. Zaustavili su se, pogledali, udahnuli i rekli da je ovo 'dženet' (raj).“ 

Novi arapski raj ili oaza u Bosni i Hercegovini – kako god, to će značiti najveću stranu investiciju ikada. 

Prema statistikama Centralne banke Bosne i Hercegovine i Agencije za unapređenje stranih investicija, zemlje Golfskog zaliva do sada nisu bile na listi deset najvećih investitora u Bosni i Hercegovini. Posle rata, najviše investicija u zemlju stiglo je iz Austrije, Srbije, Hrvatske, Rusije, Slovenije, Nemačke, Švajcarske, Holandije, Velike Britanije i Luksemburga. 

Neke promjene već mogu da se uoče, kao što je povećanje broja turista iz Dubaija, koji su čuli o Bosni i o Sarajevu i pokazuju sve više interesa za ponudu te balkanske zemlje. 

Strani investitori su, međutim, i dalje skeptični kada je u pitanju investiranje u Bosnu i Hercegovinu – zbog nestabilne političke situacije, visoke stope korupcije, ali, pre svega, zbog spore i skupe birokratije. Ali sada se mnogi nadaju da će "Buroj Ozon“ konačno probiti led.

(DW)