Zašto Sarajevo dobija duplo više javnih prihoda od Tuzle?

Na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH trebao se razmatrati Nacrt zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH. Ono što se predlaže je korekcija samo jednog stava navedenog zakona, kojim je određen ponder 1,9658 za Kanton Sarajevo.
01.10.2021 u 16:57
tuzla

Sjednica je prekinuta, ali poslanici će u nastavku razmatrati prijedlog koji u obrazloženju navodi da "nema potrebe za posebnim koeficijentom u slučaju ovog kantona s obzirom na to da su ratne štete sanirane, tj. da je sada potrebno staviti naglasak na pravedniju raspodjelu prihoda".

Muamer Halilbašić, direktor Ekononomskog instituta Sarajevo, smatra da obzraloženje ignoriše da je u Zakonu o pripadnosti javnih prihoda (koji je usvojen 2006.) navedeni ponder za Kanton Sarajevo utvrđen primjenom historijskog principa, tj. učešća KS u porezu na promet, koje je u 2005. iznosilo 35,5 posto. Dakle, vodilo se računa da se primjenom nove formule učešće KS u prihodima od indirektnih poreza zadrži na približno istom nivou.

"U prvoj godini primjene novog zakona učešće KS u indirektnim porezima iznosilo je 34,7 posto. Prema projekcijama za 2021., učešće Kantona Sarajevo će iznositi 30,7 posto, tj. četiri posto manje u odnosu na prvu godinu primjene zakona. Iako predložena izmjena propisa direktno utječe, tj. ugrožava ravnotežu budžeta KS, ona nije praćena obaveznim izračunima o utjecaju na budžet ovog kantona. Međutim, ono što posebno zabrinjava je da se, umjesto prijedloga potpuno novog zakona, razmatraju izmjene samo jednog stava postojećeg zakona, koji se pokazao kao netransparentan i neučinkovit. Netransparentnost se posebno odnosi na tumačenja konstrukcije 'posebne rashodovne potrebe', koja je prisutna u slučaju raspodjele između kantona, ali i lokalnih zajednica, što se često ispušta iz vida", kaže on.

Drugi problem modela na kojem je baziran postojeći zakon jeste "bježanje" od osnovnog kriterija za raspodjelu prijavljenih i ubranih poreza, kao osnovice za utvrđivanje koeficijenta, dodaje Halilbašić. Umjesto toga, nametnut je model s kriterijima i ponderima koji nikom ne odgovara, pa ni Kantonu Sarajevo.

"Postojeći model instalira neku vrstu 'uranilovke' u raspodjeli prihoda, čime je dat podstrek za uvođenje 'totalne uranilovke', što je potvrđeno novim prijedlozima za izmjene i dopune navedenog zakona. Ovakvim pristupom ugrožava se temeljno pravilo da se najveći dio poreza vraća tamo gdje je i nastao. Ekonomski institut Sarajevo je 2015. pripremio studiju koja je pokazala da se oko 24 posto prihoda od indirektnih poreza (približno 100 miliona KM na godišnjem nivou), koji bi prema ekonomskim kriterijima (učešće KS u krajnjoj potrošnji, prijavljenom dohotku, ostvarenoj dodanoj vrijednosti) pripali KS, prelijeva drugim kantonima. Slični rezultati se dobiju i kada se analiziraju podaci iz 2019. I u navedenoj godini je 'prelijevanje' iz KS prema drugim kantonima iznosilo oko 100 miliona KM. Prema bilo kojem ekonomskom kriteriju, koji se uobičajeno uzima u obzir u ovakvim situaciijama, učešće KS u FBiH veće je od učešća u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza", kaže on.

Kaže i kako je navode iz pomenute studije potvrdila ekspertska misija Međunarodnog monetarnog fonda, koji je bio u posjeti Bosni i Hercegovini u 2015. "Kako je predloženo studijom koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo, odnosno u skladu s preporukama eksperata MMF-a koji su prezentirani na sastancima s predstavnicima federalnog i kantonalnih ministarstava finansija, potrebno je razviti potpuno novi model raspodjele koji bi bio baziran na kombinaciji ekonomskih i socijalnih principa. Da se unaprijedi fiskalna pozicija 'siromašnih' kantona, a da se pritom ne ugrozi razvojni potencijal 'bogatijih' kantona. Kao ključni ekonomski kriteriji mogu poslužiti podaci o krajnjoj potrošnji, prijavljenom dohotku ili bruto domaćem proizvodu. Na osnovu jednog od navedenih kriterija bi se punio tzv. prvi ili primarni stup. Na ovaj način utvrđena sredstva bi se onda u definisanom procentu uplaćivala u drugi ili stup za izravnavanja (20-30 posto, u zavisnosti od dogovora kantona i federalnog nivoa vlasti)", izjavio je. Povlačenje sredstava iz ovog stupa bi se vršilo na osnovu kriterija nivoa razvijenosti ili ekonomske/fiskalne snage kantona.

"Manje razvijeni kantoni bi povlačili više sredstava. Na ovaj način bi se eliminisao princip 'uravnilovke,' koju promovira postojeći model, odnosno 'potpune uravnilovke', koja se zagovara predloženim izmjenama zakona. Pored toga, bilo bi potpuno transparentno koliko ko doprinosi ubiranju prihoda, a koliko prisvaja kroz sistem raspodjele. Oni kojima se prelijevaju sredstva morali bi odgovarati za njihovo učinkovito korištenje. Drugim riječima, jaz siromašnih kantona prema bogatim bi se vremenom morao zatvarati. Konačno, ne treba zanemariti činjenicu da sredstva u stup za izravanavanje može puniti ne samo kantonalni nego i federalni nivo vlasti", kaže on.

Primjera radi, u Švicarskoj se oko 60 posto sredstava za izravnavanje finansijske snage kantona osigurava upravo s nivoa federacije.

"Na ovaj način bi se znatno povećao iznos sredstava raspoloživ za siromašne kantone i osigurao više uravnotežen razvoj FBiH. Posebno je interesantno da je u skladu s programom rada Vlade Federacije BiH za trogodišnji period, kao i strategijom reforme upravljanja javnim finansijama za period 2021.-2025., planirana izrada analiza koje trebaju poslužiti kao podloga za izradu novog zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, kao i izrada samog teksta novog zakona. Uprkos svemu navedenom, stvari se žele naprasno 'prelomiti preko koljena' i na neki način kratkoročno 'umiriti' kantoni koji se suočavaju s problemima finansiranja", zaključio je Halilbašić.

(klix)