Roditelji trojki zbog 2 KM ostali bez dječijeg doplatka

Porodica Trkulja iz Banje Luke koja ima troje djece ovih dana je ostala bez dječijeg doplatka.
22.09.2018 u 07:34
trkulja

Prema Zakonu o dječjoj zaštiti, cenzus za ostvarivanje prava na dodatak za djecu u porodicama s troje djece je 82,95 konvertibilnih maraka po članu, dok porodica Trkulja iz Banje Luke ima 84 KM po članu, zbog čega im se, kako je navedeno u odluci Centra za socijalni rad Banja Luka, ne priznaje pravo na dječji dodatak.

- Nezaposlena sam, muž radi za minimalac od 420 KM, a pravo na dječji dodatak su nam oduzeli jer nam je kućni budžet veći za 1,05 KM po članu od dopuštenoga po novom zakonu i nemamo više pravo na dodatak za trojke - požalila se Blaženka Trkulja, majka trojki, kojoj nije priznato pravo na dječji dodatak.

Naime, kako je Trkulja napisala i na društvenim mrežama, nakon tri izvantjelesne oplodnje, mnoštva umjetnih hormona i mukotrpne borbe da dobiju dijete, Željko i Blaženka su dobili trojke, a pravo na 210 KM dječjeg dodatka su izgubili zbog minimalca od 420 KM, koji ujedno predstavlja kompletan prihod za kućni budžet.

- Rok za produljenje dječjeg dodatka je svake godine u septembru, pa sam i ove godine predala papire za produljenje, da bih dobila odluku u kojoj piše da za svoje trojke više nemam prava - žali se Trkulja.

U Centru za socijalni rad Banja Luka su kazali da je Blaženka Trkulja 3. septembra 2018. godine izvršila redovnu obnovu zahtjeva za dodatak na djecu.

- Nakon provedenog upravnog postupka i dostavljenih materijalnih dokaza, utvrđeno je da primanja po članu njezine porodice iznose 84 KM te je, s obzirom na to da je cenzus 82,95 maraka, taj zahtjev negativno riješen - ističu iz Centra.

Istakli su da je Blaženka Trkulja bila korisnica prava na dječji dodatak u iznosu od 210 KM mjesečno za trojke u prvom porodu, zaključno s 30. 09. 2018. Naglasili su da suprug Blaženke Trkulje ima ista primanja kao i prilikom podnošenja zahtjeva u septembru 2017. godine, ali izmjenom Zakona o dječjoj zaštiti, odnosno određivanjem osnovice za utvrđivanje cenzusa, riješeno je negativno jer primanja po članu porodice prelaze zakonom utvrđeni cenzus.

- Ako kod imenovane dođe do izmjene cenzusa, moguće je ponovno podnijeti zahtjev za dodatak na djecu - objašnjavaju iz Zavoda.

Irena Joldžić, direktorica banjalučkog Centra za socijalni rad, kazala je da zakon, nažalost, nije odgovorio realnim potrebama stanovništva. Iako krovni zakon na nivou FBiH još nije usvojen, dio kantona je donio vlastite zakone kojim se propisuje dječji doplatak.

Ipak riječ je o znatno nižem iznosu nego što je u RS-u. Naime, najveći dječji doplatak u Federaciji BiH isplaćuje se u Posavskom kantonu i iznosi 35 konvertibilnih maraka. Isplatu dječjeg doplatka uveli su u Sarajevskom, Hercegbosanskom, Hercegovačko-neretvanskom kantonu...

Iako je isplata doplatka naišla na odobravanje roditelja, žale se da je iznos nizak te da tek rijetki ispunjavaju socijalne uvijete za njegovu isplatu. 

(NN)