Spor između Preventa i VW-a dugo je bio na udarnim stranicama u Njemačkoj. Rijetko se moglo čuti o nekom bh. preduzeću iz ove politički podijeljene zemlje. Ali šta je zapravo sa privredom BiH?, pita se njemačka štampa.

“U inostranstvu je BiH poznata prije svega po ratu, po masakru u Srebrenici 1995 godine ili po napadima i teroru snajperista na građane Sarajeva. Kasnije se stalno slušalo o propaloj državi, koju je Dejtonski mirovni sporazum podijelio u dva zavađena entiteta: Republiku Srpsku, naseljenu pretežno bosanskim Srbima, pravoslavcima, i Federaciju BiH, naseljenu Bošnjacima, muslimanima, i bosanskim Hrvatima, katolicima. Od kada su dvije firme grupacije ASA-Prevent uspjele da zaustave proizvodnju u dijelovima automobilskog koncerna Volkswagen, odjednom je ovaj dio bivše Jugoslavije dospio u fokus interesovanja. Ispostavilo se da ova mala zemlja, sa 3,5 miliona stanovnika ima zaista mnogo političkih problema.

Privreda zdravija od politike

U julu je ljutnju izazvao popis stanovništva, po kojem je procenat muslimanskog življa sa 43 posto, koliko je bilo registrovano 1991 godine, skočio na 50 posto. I u parlamentima je stanje usijano – u međuvremenu se bošnjački i hrvatski poslanici nisu u stanju dogovoriti ni o dnevnom redu. Zajednička država i dalje ostaje fragilna. Njen suverenitet se stalno iznova dovodi u pitanje”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

“Privreda ove zemlje je međutim zdravija, nego što bi se moglo očekivati s obzirom na njenu podijeljenost. Ekonomski pokazatelji su sve bolji, a situacija sa zaduživanjem i stanjem u budžetu je najstabilnija u regiji”, kaže Ivona Zametica, ekonomistkinja pri Raiffeisen Research u Sarajevu.

Činjenica da u BiH žive različite etničke grupe i da postoje razne upravne jedinice ne predstavlja poteškoće za rad firmi.

“Bosna i Hercegovina je jedinstven ekonomski prostor sa slobodnim protokom ljudi, kapitala i robe i to dobro funkcionira”.

Tome u prilog govore i aktualni statistički podaci. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije WIIW zabilježio je u BiH godišnje povećanje bruto društvenog proizvoda za 3 posto.

U zemljama članicama EU je ta brojka manja od dva posto, a u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji u najboljem slučaju 2,5 posto. Kada je u pitanju zaduživanje i budžetski deficit, BiH bi čak zadovoljila i kriterije iz Mastrihta i to ne samo zbog MMF-a koji dobro pazi na fiskalnu disciplinu. I želja za pristupom EU sve više disciplinira ovu zemlju.

Pomoć dijaspore

Pored investicija, koje se svake godine povećavaju za 4 do 5 posto, izvoz je glavni pokretač za rast bruto-društvenog proizvoda. Dvije trećine robe koja se izvozi odlazi u EU, a glavni partner je Njemačka. Izvoze se metali, mašine, drvo i namještaj.

BiH igra izvjesnu ulogu kao isporučilac dijelova za njemačke mašine i automobilsku industriju. Zemlja bilježi industrijski rast, koji je u prvoj polovini godine iznosio 4 posto. Uprkos uspjeha u izvozu BiH bilježi enorman trgovački deficit, što se dovodi u vezu sa njenom ovisnošću od uvoza nafte i gasa.

Velika je prednost što na stotine hiljada Bosanaca rade u inostranstvu i šalju novac svojima u BiH. Ali zemlji sada nedostaje kvalifikovana radna snaga. Oni koji su ostali, nisu dovoljno kvalificirani da nađu posao.

(SB)