Dijaspora manje šalje novca od kako je nastupila epidemija
Srpski građani posljednjih godina u domovinu šalju između tri i četiri milijarde eura godišnje, što čini oko 10 odsto ukupnog Bruto društvenog proizvoda, navodi DW.
Kod drugih država su procenti takođe značajni, oko 6,6 odsto u Hrvatskoj, odnosno izmedu 11 i 13 odsto u BiH.
Stotine hiljada građana Srbije, BiH i Hrvatske, posljednjih sedmica su se vratili u svoje zemlje. Iako preciznih podataka još nema, prema ličnim svedočanstvima može se zaključiti da je veliki broj njih u zapadnoj Evropi ostao bez posla, jer su radili uz nesigurne ugovore ili na crno.
Kriza ih je ostavila bez posla i pitanje je koliko će to potrajati. Vlasti u regionu bave se hitnim mjerama koje bi trebalo da ublaže ekonomske posljedice pandemije i kao da se još ne razmišlja šta znači masovni povratak nezaposlenih iz inostranstva, navodi DW.
Nije problem samo u činjenici da će se povećati broj nezaposlenih, nego bi i količina doznaka iz inostranstva - novca koji gastarbajteri šalju rodbini ili prijateljima - mogla da se značajno smanji.
Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić za DW kaže da ne očekuje da će povratnici biti teret za državu jer se uglavnom vraćaju s ušteđevinom. Smatra da će zapadne ekonomije, kad splasne kriza zbog pandemije, ponovo masovno tražiti radnike koji obavljaju poslove koje domaće stanovništvo ne želi, pa će i doznake iz inostranstva ponovno stizati u Srbiju.
(dw)
