Nikoga ne zanima što mladi odlaze i što imamo diplomce bez vještina
- Stopa upisa u srednjim školama je 76,2 posto. Oko 54 posto učenika završi srednju školu u redovnom roku, a samo 24 posto maturanata nastavlja školovanje nakon srednje ili više škole. Napuštanje srednjeg obrazovanja od 32,2 posto je veoma visok prosjek (a u odnosu je s maloljetničkom delinkvencijom, pripadanju romskoj populaciji, siromaštvom i materijalnom situacijom uporodici), stoji u dokumentu “ Strateški okvir za BiH” koji je u septembru objavila DEP. Kada su u pitanju visokoobrazovane institucije, navodi se kako obveze po Bolonjskoj deklaraciji do sada nisu u potpunosti ispunjene.
Ogroman odljev mozgova
BiH je potpisnik Bolonjske deklaracije, čime se obavezala na uspostavu sistema osiguranja kvalitete, restrukturiranja i modernizacije programa i tečaja uz omogućavanje mobilnosti profesora i studenata u okviru BiH i šire. Započeta reforma finansiranja visokog obrazovanja se odvija veoma sporo i još uvijek ne daje očekivane rezultate. Provedene su i određene odredbe okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju.
Nadalje, navodi se kako je BiH suočena s odljevom pameti, naročito mladih i obrazovanih ljudi, što značajno umanjuje kvalitetu ljudskih resursa u BiH. Veliki broj mladih i visokoobrazovanih ljudi odlazi iz BiH u potrazi za boljim uslovima života i zaposlenja.
- Prema Svjetskom ekonomskom forumu BiH je prema odljevu mozgova rangirana na 140. mjesto od 144 zemlje. Struktura upisa na fakultete, ne prati razvojne potrebe BiH niti definirane globalne i EU trendove, navodi se u analizi.
Diploma bez vještina
- Kao posljedica fragmentirane strukture i nedovoljne uređenosti BiH obrazovnog prostora mnogi učenici po završetku općeg obrazovanja ne stječu vještine koje su im potrebne da se suoče s potrebama tržišta rada. Rezultat učenika je ispod standarda sa značajnim geografskim razlikama.
Kada je u pitanju stručno obrazovanje i obuke, reforme su u toku, ali su spore. Planirana opsežna modernizacija sistema obrazovanja i obuke još se nije ostvarila, zaključuje se u analizi DEP-a. Isto tako, naglašava se kako je većina opreme dostupne u školama za stručnu obuku je zastarjela, broj nastavnika obučenih u novim metodologijama podučavanja je ograničen, a mogućnosti za sticanje radnog iskustva u preduzećima su minimalne.
Nadalje, stoji kako su postojeće mogućnosti za cjeloživotno učenje veoma ograničene i dostupne samo malom broju radno sposobnog stanovništva. Zbog svega toga, iz DEP-a smatraju kako prioriteti moraju biti unaprjeđenje i razvoj vještina i cjeloživotnog učenja, razviti kvalifikacijski okvir u BiH, povećati ravnopravni pristup i sudjelovanje u visokoj kvaliteti obrazovanja na svim razinama, usklađenoj s mjerama za priznavanje kvalifikacija koje podržavaju mobilnost te uvesti poduzetništvo kao ključnu vještinu za razvoj sposobnosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja.
(Večernji list)
