Njemačkoj treba pola miliona radnika, ali i BiH će uvoziti radnike
Nijemci su već izračunali da im treba još 400.000 useljenika koji će nadoknaditi nedostatak radne snage i svi su dobrodošli, od njegovatelja do akademika.
- Možete ustati i reći: Ne želimo strance. Ali, to ne funkcionira. Činjenica je da Njemačka ostaje bez radnika, ustvrdio je ovih dana predsjednik Izvršnog odbora Savezne agencije za zapošljavanje Detlef Scheele.
Bosna i Hercegovina je vjerni izvoznik radne snage, tako da je ovo dobra vijest za sve one koji žele otići. Međutim, iz BiH se odlazilo i svih prethodnih godina i to masovno, a razlog za ostanak mnogi i ne vide, pa se često mogla čuti ona “ko zadnji ode, neka ugasi svjetlo”. I Admir Čavalić, ekonomski analitičar, govori da će ljudi nastaviti seliti, ali da se svjetlo neće gasiti, jer ima i onih kojima je BiH san.
- Njemačko tržište je jednostavno prejaka ekonomska sila koja privlači radnu snagu. Iseljavanje će se ubrzavati iz godine u godinu, pa ćemo doživjeti sudbinu Rumunije i Bugarske. U budućnosti će BiH uvoziti radnu snagu iz baltičkih zemalja, to će se kad-tad desiti, tvrdi Čavalić, za kojeg su vijesti iz Njemačke očekivane.
- To je bilo logično da će se desiti poslije Covid-19 recesije, jer dolazi do oporavka na globalnom tržištu, pa tako i na njemačkom, od čije ekonomije najviše i zavise politička, društvena i bilo kakva druga kretanja u BiH, govori on i dodaje da je to dobra stvar, jer se na taj način povećava bh. izvoz.
- S druge strane će to povećati i izvoz radne snage, naročito visokokvalifikovane, a krucijalni problem je što BiH stalno ulaže resurse u kreiranje nove radne snage koja završi na njemačkom tržištu, kaže Čavalić, napominjući da BiH nema strategiju kojom bi zaustavila ovaj trend.
A da je iseljavanje veliki problem za našu državu smatra i Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.
- Odlazi najproduktivniji i noseći sloj društva, mlađe osobe, broj stalnih boravišnih dozvola za naše građane je povećan sa 336.706 u 2014. na 444.957 u 2019. godini, navodi Hadžić i pojašnjava koliko je spor ekonomski napredak BiH.
- Kada bi BiH imala dugoročnu stopu ekonomskog rasta od 4% godišnje, a da Hrvatska stoji u mjestu, nama bi trebale 24 godine da stignemo BDP po glavi stanovnika koji Hrvatska ima danas, govori on, pitajući ko ima vremena da čeka 24 godine da bismo bili tamo gdje je Hrvatska danas. Amer Osmić, sociolog, smatra da svjedočimo liberalizaciji radnog prostora u zemljama Zapadne Evrope.
- Primarno Njemačke, ali neće bh. građani seliti samo tamo, u budućnosti se otvaraju i druge zemlje, mnoge od njih već bilježe značajan porast naših doseljenika, tako da BiH u narednih pet do deset godina, ukoliko se stanje drastično ne promijeni, očekuje situacija u kojoj će više ljudi umirati nego što će se rađati, prognozira Osmić.
(oslobodjenje)
