Nijemci zaustavili trened izumiranja, može li i BiH?

Ranije se u Njemačkoj strahovalo zbog demografskih promjena, ali je briga o starim u ovoj zemlji odavno postala privredna grana u kojoj se pravi profit.
02.09.2017 u 09:05

Politika je dala doprinos takvom razvoju i u posljednjih deset godina je ovu temu svrstala u vrh interesovanja javnosti. 2008. godine se prvi put u jednoj njemačkoj opštini pojavio opunomoćenik za demografska pitanja. 2012. godine je kancelarka Angela Merkel na prvom njemačkom samitu o demografskom razvoju, koji je u Njemačkoj rezultirao velikim brojem starih a sve manjem mladih ljudi -stanovnika zemlje, uporedila sa globalizacijom.

„Tek kada budemo aktivno sudjelovali u kreiranju demografske slike društva, otvoriti će nam se nove šanse“, rekla je tada Merkelova.

Kratko prije toga je njemačka vlada usvojila svoju prvu strategiju na temu demografskog razvoja. Čini se da ovo ranije upozorenje počinje donositi rezultate.

Aktuelna politička poruka iz kancelarkinog ureda je donijela pravo iznenađenje. Broj stanovništva u Njemačkoj do 2016. godine ostaje stabilan, padu je došao kraj, glasi nova prognoza njemačke vlade. Rađa se sve više djece. Također se navodi i da je kako normalno useljevanje, ali i "vanredno useljevanje" 2015/2016. godine, promijenilo statistiku i prognoze. U ovo se uklapa i izlaganje Thomasa Straubhaara na kongresu.

„Padu broja stanovništva je došao kraj. Zaboravite sve scenarije koji su u vezi s tim pominjani", rekao je pisac i ekonomista na univerzitetu u Hamburgu. On se želio suočiti s nekim „mitovima“.

„Prestanite se žaliti i nešto stalno kritikovati“, zatražio je od učesnika samita.

Prema navodima organizatora je na samitu učestvovalo oko 800 lokalnih političara, naučnika, raznih rukovodilaca i predstavnika udruženja iz cijele Njemačke. Straubhaar je također rekao da nije važan kvantitet nego kvalitet, dakle produktivnost. Ona će sigurno rasti zahvaljujući robotici. Dakle, starenje stanovništva uopšte nije problem.

Negativni privredni efekti će biti nadoknađeni time što ljudi mogu duže raditi jer su zdravstveno bolji nego prije 30. godina. Ako uz to bude zaposleno više žena i migranata, onda neće biti sveopšteg nedostatka stručne radne snage, vjeruje Straubhaar koji je o svojoj optimističnoj prognozi prošle godine objavio i jednu knjigu.

Međutim, prije svega moraju biti angažovani ljudi koji su već u Njemačkoj. Ljudi opštenito ne prihvataju poziv da dođu raditi u Njemačku bez da s njima ne živi i porodica.

„Ekonomski efekti useljvanja se precjenjuju", kaže Straubhaar koji smatra da se rizici podcjenjuju.

„Neuspjela politika prema radnicima na privremenom radu u Njemačkoj u posljednjoj deceniji se pokazuje u eho efektu kada je riječ o problemima sa integracijom. U istočnoj Njemačkoj, gdje su demografske promjene počele veoma rano, mogu se pronaći teze koje zastupa Straubhaar. U nekim općinama, kao što je npr. brandenburški gradić Calau, sve veći broj novorođene djece pravi „probleme“.

Naime, nedostaju mjesta u obdaništima i školama jer je njihov broj ranije smanjen kao reakcija na zvaničnu negativnu prognozu o broju stanovništva. S druge strane drugi slični gradovi i regioni su manje atraktivni za mlade porodice. To pokazuje koliko se pametna i dugoročna lokalna politika, kakva je u Calau, može isplatiti. To također pokazuje koliko demografija može biti planirana ako joj se pristupi sa dozom straha.

(DW)