Manjak sna remeti pamćenje

Nesanica može da poremeti proces učenja i pamćenja, kao i različite metaboličke procese. Kod djece se, na primjer, noću luče ogromne količine hormona rasta, a vjeruje se da adolescenti najviše rastu baš u snu.
11.09.2015 u 08:00

Ljudi nemaju dovoljno razvijenu svijest o važnosti sna, naglašavaju stručnjaci australijskog centra za istraživanje posljedica nedovoljnog spavanja na fizičko i mentalno zdravlje, pri Univerzitetu u Sidneju. Oni smatraju da nedovoljno i nekvalitetno spavanje doprinosi razvoju pojedinih degenerativnih nervnih bolesti, jer je kod većine oboljelih ustanovljen poremećen ciklus sna i budnosti. 

Šef istraživačkog tima, neurolog dr Naomi Rodžers, ističe da oboljeli vrlo često pate od nesanice. A san je važan, jer predstavlja "period odmora i oporavka mozga". Tokom REM, najdublje faze sna, mozak revitalizuje pamćenje, odnosno sređuje podatke o svemu što se dešavalo prethodnog dana. 

Nedostatak sna može da poremeti proces učenja i pamćenja, kao i različite metaboličke procese. Kod djece se, na primer, noću luče ogromne količine hormona rasta, a vjeruje se da adolescenti najviše rastu baš u snu. 

Stoga, dr Rodžers savjetuje da se, po mogućstvu, spava osam sati bez buđenja. Osobama koje to ne mogu savjetuje da pokušaju da odrijemaju tokom dana i na taj način nadoknade manjak sna. Za one koji rade u noćnoj smeni, pa moraju da spavaju danju, preporučuje se da odspavaju nekoliko sati prije odlaska na posao.

(Novosti)